Vijeće ministara odbilo proglasiti 11. juli za dan žalosti u BiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na današnjoj 17. redovnoj sjednici je na prijedlog Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo Izvještaj o pregovorima za zaključivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Koreje, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Zaključivanjem sporazuma kreira se pravni okvir za institucionalnu saradnju dviju država radi širenja i diverzifikacije obostrano korisne ekonomske saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Saradnja će između ostalog uključivati ispitivanje razvitka i perspektive bilateralnih ekonomskih odnosa, istraživanje mogućnosti zajedničkog pristupa tržištima trećih zemalja i poticanje saradnje ekonomskih operatera.

Prijedlog sporazuma o ekonomskoj suradnji BiH i Republike Koreje će biti dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika uime Bosne i Hercegovine je predložen ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo danas i Odluku o formiranju Vijeća za osobe s invaliditetom Bosne i Hercegovine, uz korekciju na sjednici.

Riječ je o novoj odluci kojom će biti zamijenjena stara iz 2011. godine, kada je formirano Vijeće za osobe s invaliditetom BiH kao stručno, savjetodavno, interresorno i koordinirajuće tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Novom odlukom propisano je da Vijeće za osobe s invaliditetom BiH ima 30 članova i da ga čine predstavnici mjerodavnih državnih, entitetskih i institucija Brčko Distrikta, kao i predstavnici tri saveza/udruga osoba s invaliditetom iz Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta. Time je proširen sastav ovog vijeća predstavnicima nadležnih tijela za europske integracije te za obrazovanje i znanost Federacije BiH i Republike Srpske.

Vijeće je, između ostalog, mjerodavno za promoviranje ljudskih prava osoba s invaliditetom, iniciranje i aktivno sudjelovanje u izradi, donošenju i monitoringu strateških akcijskih, planskih, zakonskih i podzakonskih dokumenata u ovoj oblasti te za koordiniranje akivnosti između nadležnih tijela i institucija u BiH, odnosno ostvarivanje saradnje s međunarodnim, vladinim i nevladinim organizacijama u ovoj oblasti.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o imenovanju Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine, koju će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njeno donošenje.

Povjerenstvo ima devet članova, po tri predstavnika svakog od konstitutivnih naroda, među njima su državni ministar za ljudska prava i izbjeglice i još tri predstavnika Vijeća ministara BiH te po dva predstavnika vlada entiteta i jedan Brčko Distrikta.

Među nadležnostima ovog povjerenstva propisanim Zakonom o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i raseljenim osobama u BiH su odobravanje i financijski nazor projekata rekonstrukcije i povratka koje dostavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH te odobravanje zajedničkih projekata koji će biti realizirani putem Fonda za povratak.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje I – III 2023. godine, čiji predlagač je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u ovom razdoblju je iznosila 10,94 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 4,40 milijardi KM, a uvezene 6,54 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za prvi kvartal 2023. godine u odnosu na isto razdoblje 2022. bile su rast ukupne vanjskotrgovine razmjene (3,27%), rast uvoza (3,82%), rast izvoza (2,46%) te rast vanjskotrgovinskog deficita (6,74%). U istom razdoblju ,pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 0,89% i iznosi 67,25%.

Glavni vanjskotrgovinski partner BiH je i dalje Evropska unija koja u ukupnom opsegu robne razmjene sudjeluje sa 65,3%, zatim zemlje potpisnice sporazuma CEFTA 2006 s 14,4%, dok ostale zemlje učestvuju s 20,3%.

Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom je s Austrijom (180,27%), Hrvatskom (132,22%), Slovenijom (131,84%), Njemačkom (91,85%) te Srbijom (87,57%).

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu 2023. godine najviše izvozila u Hrvatsku (701,50 miliona KM), Njemačku (701,17 miliona KM), Srbiju (572,26 miliona KM), Austriju (444,72 miliona KM), te u Italiju (380,78 miliona KM).

Istodobno je Bosna i Hercegovina najviše uvozila iz Italije (895,97 milijuna KM), Njemačke (763,39 miliona KM), Srbije (653,46 miliona KM), Kine (548,55 miliona KM) te iz Hrvatske (530,56 miliona KM).

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije Bosne i Hercegovine o korištenju TAIEX instrumenta pomoći Europske unije u Bosni i Hercegovini za razdoblje 1. januar – 31. decembar 2022. godine.

Informaciju prati set zaključaka kojima se želi unaprijediti i povećati obim korištenja ovog instrumenta pomoći u skladu s preporukama iz Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2022. godinu.

Bosni i Hercegovini je u prošloj godini odobreno 14 aplikacija od 23 podnesene, najviše u oblastima pravde, slobode i sigurnosti, slobode kretanja roba, prometa te zaštite potrošača.

Prema izvještaju Evropske komisije o iskorištenosti ТАIЕХ-а u prošloj godini, Аlbaniji su odobrene 23 aplikacije, Cгnoj Gori 45, Sjеvernoj Makedoniji 30 i Republici Srbiji 19 aplikacija.

Kako bi bilo unaprijeđeno korištenje ovog instrumenta pomoći, Direkcija za europske integracije je prošle godine sačinila Naputak za popunjavanje TAIEX aplikacije, objavljen na njenoj službenoj web-stranici.

Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2023-2026. godine.

Prema projekcijama DEP-a, u tom razdoblju se može očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko 3% godišnje. Glavna poluga ovog rasta trebalo bi da bude domaća tražnja povećanjem privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicija.

Kretanja u okviru industrijske proizvodnje u BiH će pored ekonomskih trendova u okruženju, ovisiti i o provedbi reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta. Pod uvjetom realiziranja eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH u razdoblju 2023-2026. godine mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,2% do 4,8%.

U 2023. godini se očekuje rast broja uposlenih, ali po nešto sporijoj stopi u odnosu na prethodnu godinu (1,6%). Rast prosječne neto plaće bi mogao iznositi oko 11% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz povoljniju poslovnu klimu, kako u BiH tako i u okruženju i zemljama EU, u razdoblju 2024-2026. godine se očekuje povećanje broja uposlenih za oko 1,7%.

Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1%, odnosno 2,2% u 2025. godini i 1,9% u 2026.

Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa usvojilo Izvještaj o primjeni i efektima Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. 12. 2022. godine.

Od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi, Vijeće ministara BiH je donijelo 11 odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba.

Robe obuhvaćene ovim odlukama su materijali i sirovine – repromaterijali koje koriste domaći proizvođači u vlastitoj proizvodnji, a koji ne mogu biti nabavljeni na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda, što je temeljni kriterij za uvrštavanje na popis roba koji se utvrđuje svake godine.

Ovim odlukama je omogućeno povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz područja tekstilne i industrije kože i obuće, hemijske, metalske i elektroindustrije, kao i grafičke, prehrambene, drvoprerađivačke i industrije namještaja.

U Izvještaju je navedeno da je primjena Odluke polučila mnoge pozitivne efekte u smislu ulaganja, povećanja broja uposlenih, cjenovne konkurentnosti, povećanja obima proizvodnje i izvoza te drugih ekonomskih pokazatelja.

Podaci korisnika Odluke pokazuju kako je njezina primjena rezultirala s 1.176 novouposlenih djelatnika, ulaganja su dostigla oko 105.557.000 KM, a ostvaren je prihod od najmanje 1.148.583,892 KM. Rast prihoda tvrtki je iznosio najmanje 335.424.036,40 KM i većina je imala rast broja uposlenih, proizvodnje, prihoda i izvoza.

Osim smanjenja troškova repromaterijala, primjena Odluke je utjecala na diversifikaciju lanaca opskrbe i osiguravanje stabilnosti poslovanja uz jednake uvjete opskrbe iz zemalja s kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

Vijeće ministara BiH upoznato je sa Zaključkom 20. i zaključcima 21. sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanim 12. 6. i 15. 6. 2023. godine, koji se odnose na sanaciju šteta izazvanih olujnim nevremenom i poplavama u više općina i gradova u BiH.

Vijeće je ranije izdvojilo milion KM za saniranje šteta izazvanim poplavama u BiH.

Zaključeno je da je nužan prijedlog odluke Ministarstva sigurnosti BiH uz obavezan stav Ministarstva finansija i trezora BiH o stanju tekuće budžetske pričuve.

Vijeće ministara BiH upoznato je s rang-listom uspješnih kandidata zа izbor direktora Agencije za policijsku podršku BiH i za direktora imenovalo najbolje rangiranog kandidata Еnvera Наdžiahmetovića nakon završene procedure javnog konkursa.

Rješenje o imenovanju stupa na snagu danom danošenja, a primjenjuje se dan nakon objave u Službenom glasniku BiH.

Istovremeno je dužnosti direktora razriješen Husein Nanić zbog isteka mandata. Rješenje o razrješenju stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana objave u Službenom glasniku BiH.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, imenovalo je Alena Huskovića za vršitelja dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Bosne i Hercegovine do okončanja konkursne procedure, a najduže na mandatno razdoblje od tri mjeseca, s primjenom rješenja od 1. jula 2023. godine.

Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova donijelo jednoglasno Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o vizama.

Ovom odlukom privremeno se ukida vizni režim državljanima Kraljevine Saudijske Arabije koji će u BiH boraviti u turističkom, kraćem poslovnom ili privatnom posjetu u razdoblju od 7. jula do 1. oktobra 2023. godine. Dužina boravka u BiH po ovom osnovu je 30 dana.

Na ovaj način Vijeće ministara BiH dodatno nastoji pružiti podršku privrednom sektoru i povećati turističku posjećenost Bosni i Hercegovini.

Istovremeno će za državljane Kraljevine Bahrein od 1. 9. 2023. godine biti uveden vizni režim zbog usklađivanja vizne politike Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, o čemu će pravodobno biti obaviještena Kraljevina Bahrein.

Vijeće ministara BiH nije postiglo konsenzus za donošenje odluke o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini, a koju je predložio zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez.