Vijeće ministara BiH odobrilo nabavku vakcine protiv bolesti kvrgave kože
Ured za veterinarstvo BiH zadužen je da sa švedskom razvojnom agencijom SIDA potpiše sporazum o nabavci vakcina za eventualne potrebe hitne vakcinacije životinja po prijemu informacije da je na području opštine Plav u Crnoj Gori 21. jula potvrđena bolest kvrgave kože, javlja Anadolu Agency (AA).
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je, putem Ureda za veterinarstvo BiH, dopunilo Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki u BiH radi sprečavanja unošenja bolesti kvrgave kože. Trenutno se zabrana uvoza odnosi na područja Srbije, Crne Gore, Bugarske, Albanije, Makedonije, Turske, Kazahstana, Rusije, Armenije i Izraela.
Vijeće ministara BiH usvojilo je dopunu informacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o pojavi bolesti kvrgava koža u regionu te je zadužilo Ured za veterinarstvo BiH da o najnovijoj situaciji u vezi sa širenjem ove bolesti obavijesti nadležna entitetska i kantonalna tijela, Graničnu policiju BiH, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i sve druge relevantne institucije u državi.
Ured za veterinarstvo je o širenju bolesti obavijestio nadležna tijela entiteta i veterinarsku inspekciju, a pripremljen je i dopis za farmere i informativni letak o potrebi provođenja pojačanih biosigurnosnih mjera na farmama koji je upućen nadležnim organima i objavljen na web stranici Ureda.
S ciljem pojačane pripravnosti u slučaju pojave bolesti, Ministarstvo je u augustu ove godine putem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) osiguralo trening u Beču za predstavnike dviju laboratorija, a krajem jula su dopremljeni materijali za provođenje dijagnostike bolesti. Budući da je bolest kvrgave kože egotična bolest sa bivše liste A Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), u slučaju njenog utvrđivanja pokreću se procedure iz kriznog plana koji predviđa formiranje Zajedničkog centra za kontrolu bolesti.
Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH zadužen je da od Granične policije i Uprave za indirektno oporezivanje zatraži informaciju o poduzetim mjerama iz njihove nadležnosti, odnosno o realizaciji zaključaka Vijeća ministara sa 62. sjednice na kojoj je prvobitno razmatrana ova problematika. Prilagogoditi sektor mljekarstva tržišnoj konkurenciji Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o stanju na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2013-2015. godina te je preporučilo institucijama nadležim za poljoprivredu da kreiranje agrarnih politika, posebno u sektoru mljekarstva, prilagode uslovima sve jače tržišne konkurencije.
U informaciji se navodi da domaća proizvodnja u posmatranom trogodišnjem periodu zadržava stabilnost proizvodnje svježeg mlijeka, odnosno bilježi manji porast. Otkup mlijeka je povećan, a mljekarska industrija sve više radi na diverzifikaciji proizvoda i uvođenju u proizvodnju proizvoda visoke tržišne vrijednosti. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka bilježi neznatno povećanje od oko jedan posto na godišnjem nivou, odnosno sa 689 miliona litara u 2013. godini povećana je na 697,3 miliona litara u 2015. godini. Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka kao najznačajnije sirovine za mljekarsku industriju je stabilna, s rastom od jedan posto u trogodišnjem periodu te je u 2015. godini iznosila 674 miliona litara.
Proizvodnja sirovog ovčijeg mlijeka varira, ali se kreće u prosjeku oko 16 miliona litara, a proizvodnja sirovog kozijeg mlijeka je povećana za 9,5 posto i u 2015. godini je iznosila 7,7 miliona litara. Brojno stanje krava i steonih junica nije značajno promijenjeno u posmatranom trogodišnjem periodu i kreće se u prosjeku oko 290 do 293 hiljade grla. U posljednjih nekoliko godina je smanjen ukupan broj proizvođača mlijeka i u 2014/2015. godini ih je bilo registrovano 12.553, ali je povećan broj proizvođača mlijeka sa više od pet krava. U trogodišnjem periodu je za 16 posto povećan otkup mlijeka i u 2015. godini je iznosio 234 miliona litara.
Otkupna cijena mlijeka u 2015. godini iznosila je 0,54 KM po litru i manja je za 6,9 posto u odnosu za cijene iz 2013. i 2014. godine. Proizvodnja UHT konzumnog mlijeka smanjena je za dva posto i u 2015. godini je iznosila 119 miliona litara, a za 23 posto je povećana proizvodnja pavlake, milerama, jogurta i ostalih fermentisanih proizvoda. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih porizvoda u 2015. godini iznosila je 189 miliona KM, od čega je udio uvoza iznosio 68 posto, a izvoza 32 posto.
