Vijeće ministara BiH: Industrijska proizvodnja u BiH veća za 3,8 posto

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u periodu januar – oktobar prošle godine povećana je za 3,8 posto u odnosu na isti period 2015. godine navedeno je u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja koju je primilo k znanje Vijeće ministara BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Najveće povećanje na mjesečnom nivou bilo je u februaru prošle godine i iznosilo je 7,3 posto. Izvozno orijentirana prerađivačka industrija s povećanjem od 3,2 posto predstavljala je glavni oslonac rasta uz sektore proizvodnje električne energije i rudarstva, koji su ostvarili povećanje proizvodnje od 6,1 posto, odnosno 2,9 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Posmatrano na nivou grana, najviše stope rasta su ostvarene u okviru proizvodnje namještaja 15,3 posto, hemijskih i gotovih metalnih proizvoda oko 13 posto, prehrambenih i drvnih proizvoda oko osam posto, odnosno šest posto u odnosu na isti period prethodne godine.

U septembru 2016. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 733,3 hiljade i veći je za dva posto u poređenju s istim mjesecom 2015. godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba u oktobru 2016. godine iznosio je 512,5 hiljada i smanjen je za 4,5 posto na godišnjem nivou.

Najznačajniji doprinos rastu broja zaposlenih bio je u oblastima trgovine na veliko i malo, popravkama motornih vozila i motocikala te prerađivačkoj industriji. Ukupan iznos depozita na kraju devetog mjeseca je dostigao 17,2 milijarde KM, a depoziti stanovništva do kraja septembra porasli su za 6,6 posto.

Vanjskotrgovinski robni deficit u BiH u periodu januar-oktobar 2016. godine iznosio je 5,551 milijardu KM i u odnosu na isti period prethodne godine smanjen je za 3,2 posto. Za 10 mjeseci prošle godine BiH je izvezla robe u vrijednosti 7,692 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 2,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz stagnirao i iznosio je 13,243 milijarde KM.

Vijeće ministara BiH, uz korekcije na sjednici, usvojilo je svoj program rada za 2017. godinu, koji sadrži oko 100 razvojno-investicijskih projekata i posvećen je procesu pristupanja EU, ispunjavanju obaveza iz „Partnerstva za mir“, kao i daljnjem unapređenju regionalne i međunarodne saradnje.

Program rada Vijeća ministara sadrži Akcioni plan s nosiocima aktivnosti i rokovima za njihovo provođenje, pregled više od 40 zakona i oko 650 drugih propisa (odluka, izvještaja, informacija, analiza, strategija, međunarodnih ugovora, kao i drugih materijala), koji će u 2017. godini biti na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, uključujući i razvojno-investicijske projekte/programe.

Godišnji program je zasnovan na Srednjoročnom programu rada Vijeća ministara BiH, koji viziju razvoja Bosne i Hercegovine oslanja na pet općih principa razvoja (integrirani rast, pametni rast, održivi rast, inkluzivni rast, upravljanje u funkciji rasta) te na taj način povezuje rad Vijeća ministara BiH sa strategijom „Evropa 2020“ i strategijom „Jugiostočna Evropa 2020“.

Na dnevnom redu Vijeća ministara u 2017. godini bit će zakoni za razvoj sektora pravde, koji proizlaze iz Strukturiranog dijaloga BiH i EU i obaveza proisteklih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, više zakona u oblasti komunikacija, novi zakoni o hrani i veterinarstvu, o vršenju vanjskih poslova, kao i o pravima žrtava torture u BiH, o Službi za poslove sa strancima, o lijekovima i medicinskim sredstvima, o državnoj službi i drugi zakoni u cilju njihove harmonizacije s legislativom EU.

Planirano je, između ostalog, usvajanje više strategija, i to za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini; za nadzor nad opojnim drogama; o reformi zdravstvenog sistema u BiH; kao i donošenje srednjoročne strategije upravljanja dugom u BiH i unapređenje pravnog okvira za saradnju s dijasporom usvajanjem politike i strategije o saradnji s bh. iseljeništvom. Važan segment rada će biti jačanje saradnje i partnerstva na regionalnom i međunarodnom nivou, što će biti praćeno zaključivanjem niza bilateralnih sporazuma, kao i intenziviranje zajedničkih projekata s organizacijama civilnog društva u BiH.

U 2017. godini nastavit će se pregovori u okviru procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Vijeće ministara BiH, uz korekcije na sjednici, usvojilo je informaciju Direkcije za evropske integracije o provedenim aktivnostima u vezi s planiranjem i programiranjem pomoći putem sektorske budžetske podrške u okviru IPA 2017, sektor zapošljavanja.

Radi se o provedenim aktivnostima na izradi Akcionog dokumenta – Sektorski reformski ugovor za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku za sektorsku budžetsku podršku u okviru IPA 2017. godine, kojim se nastoji pomoći stvaranju efikasnog tržišta rada u BiH.

Konkretni ciljevi uključuju: povećanje zapošljavanja mladih, osoba s invaliditetom i dugotrajno nezaposlenih osoba; povećanje učešća žena u zapošljavanju i na tržištu rada; unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucija i službi nadležnih za tržište rada; kao i povećanje zapošljivosti putem prilagođavanja obrazovnog/ih sistema zahtjevima tržišta rada, s posebnim naglaskom na daljnji razvoj i provođenje Kvalifikacijskog okvira u BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o napretku u implementaciji programa iz okvira IPA I i IPA II prekogranične/teritorijalne saradnje za 2016. godinu, koju je pripremila Direkcija za evropske integracije.

Prema Informaciji, Bosna i Hercegovina učestvuje u šest programa u okviru druge komponente IPA-e 2007. – 2013., i to tri bilateralna sa susjednim zemljama: Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, IPA Jadranski program prekogranične saradnje i dva transnacionalna programa: SEE (Jugoistočna Evropa) i MED (Mediteran). Ciljevi, prioriteti i mjere svakog programa definirani su programskim dokumentima koje je Evropska komisija odobrila 2007. godine.

U okviru IPA-e II 2014. – 2020. godine, BiH učestvuje u ukupno šest programa teritorijalne saradnje. Riječ je o dva bilateralna programa (BiH i Crna Gora te BiH i Srbija), jednom trilateralnom programu prekogranične saradnje sa susjednim zemljama (Hrvatska – BiH – Crna Gora) i tri transnacionalna programa (Dunavski, Jadransko-jonski i Mediteranski). Ciljevi, prioriteti i mjere svakog programa definirani su programskim dokumentima koje je Evropska komisija odobrila krajem 2014. i u 2015. godini. Svi ovi programi implementiraju se putem javnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga koji se periodično objavljuju.