Velika Britanija nije upozorila BiH na sumnjivi dogovor za prodaju metaka

Velika Britanija nije podijelila s Bosnom i Hercegovinom svoje sumnje o pošiljci metaka za Saudijsku Arabiju, koja ima običaj preusmjeravanja oružja u Siriju i Jemen.

Velika Britanija je sumnjala da će gotovo 30 miliona metaka proizvedenih u Bosni i Hercegovini i prodanih Saudijskoj Arabiji završiti u pogrešnim rukama, ali je propustila priliku da upozori BiH prije nego što je pošiljka isporučena, otkriva Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Velika Britanija je za dogovor saznala kada su dvojica posrednika sa sjedištem u Velikoj Britaniji zatražila – i na kraju su im odbijene – dozvole za posredovanje bosanskohercegovačko-saudijskog dogovora.

Mada bh. vlasti tvrde da nemaju trag da je posrednik uključen u izvoz, BIRN-ova istraga je pokazala da se pošiljka koja je napustila BiH u dva dijela u novembru 2015. i januaru 2016. godine uz odobrenje BiH podudara vremenski, količinski, po porijeklu, odredištu i vrsti municije sa dogovorom za koji je Velika Britanija prethodno odbila posredničke dozvole.

Odbijenica Velike Britanije došla je u martu 2016. godine, nakon 14 mjeseci razmatranja, kada je već bilo kasno da se pošiljka zaustavi. Takvi zahtjevi se obično razmotre u roku od 20 radnih dana.

U odbijenici se navodi “neprihvatljivi rizik” da će meci biti preusmjereni te dodaje da saudijska Vlada, navedena kao “krajnji korisnik”, ustvari nije “namijenjeni korisnik”, prema informacijama koje je BIRN dobio putem zahtjeva za pristup informacijama od Odjela za međunarodnu trgovinu Velike Britanije.

Stručnjak za međunarodnu trgovinu oružjem kaže da je Velika Britanija vjerovatno sumnjala da će meci završiti u rukama saudijskih saveznika u Siriji i Jemenu. Još veću strepnju izaziva zabrinutost koju su izrazile pojedine “watchdog” organizacije, uključujući Amnesty International o propusnoj prirodi američko-saudijskih tokova u Siriji jer je neko oružje već pronašlo svoj put do ekstremista, uključujući ISIS.

BIRN je opširno izvještavao o milijardu dolara vrijednoj trgovini oružjem koja se razvila između balkanskih zemalja i Saudijske Arabije, koja sistematski preusmjerava oružje savezničkim milicijama u Siriji i Jemenu.

Uprkos svim zabrinutostima i pozivima Evropskog parlamenta da stavi embargo na oružje zaljevskom kraljevstvu, dozvole za Saudijsku Arabiju se rijetko odbijaju, što čini odluku Velike Britanije još značajnijom.

Bez obaveze da dijele zabrinutosti

Balkansko oružje i municija su se koristili u nekoliko napada islamista u Evropi tokom nekoliko posljednjih godina i zapadne vlade računaju na zemlje poput BiH da stanu u kraj krijumčarenju oružjem, ali se čini da Vlada Velike Britanije nije učinila vidljiv napor da upozori BiH o svojim zabrinutostima o ovoj konkretnoj pošiljci.

Visokorangirani bh. zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je BIRN-u da državne vlasti nisu dobile nikakvo upozorenje od Velike Britanije u ovom slučaju.

Odjel međunarodne trgovine Velike Britanije je kazao da, s obzirom da BiH nije član Evropske unije, ne postoji “uspostavljeni mehanizam” kroz koji je Velika Britanija mogla upozoriti BiH.

Odjel je odbio objasniti zbog čega je tako dugo trajalo odbijanje dozvole za posredovanje pošiljki.

“Vlada Velike Britanije uzima svoje obaveze kontrole izvoza veoma ozbiljno i upravlja jednim od najsigurnijih kontrolnih režima u svijetu. Rigorozno pregledamo svaku prijavu, slučaj po slučaj, po Konsolidovanim EU i državnim kriterijima za dozvole za izvoz oružja, u kojima su ključni dijelovi procesa rizici za kršenje ljudskih prava”, naveli su iz ureda za informisanje britanskog odjela.

Vlasti Velike Britanije su odbile reći za koga smatraju da je stvarni primalac municije.

BIRN nije uspio utvrditi da li su posrednici koji su tražili dozvolu u Velikoj Britaniji bili na bilo koji način uključeni u izvoz iz BiH.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tvrdi da nema traga da se posrednik navodi u dokumentima dostavljenim za izdavanje izvozne dozvole – koju je zatražio neimenovani izvoznik – a vlasti obiju zemalja su odbile dati imena potpisnika ugovora. Dogovori o trgovini oružjem su obično tajnoviti, stvarni učesnici nerijetko su skriveni lancem posrednika i konsultanata, koji su ponekad konkurencija jedni drugima.

Podaci koje je prikupio BIRN otkrivaju da su zahtjevi koje je Velika Britanija odbila i oni koje je BiH odobrila, skoro u potpunosti podudaraju. Poslani su u isto vrijeme krajem 2014. godine i navode tačno podjednake iznose i kalibre municije – uključujući 13.492.927 komada AK-47 metaka i 3.063.276 komada snajperske municije – podijeljene u tri odvojene dozvole.

Nesvjesna zabrinutosti Velike Britanije i nedirnuta drugim dokazima saudijskog preusmjeravanja oružja u Siriju i Jemen, BiH je odobrila dozvole početkom 2015. i roba je prevezena u Saudijsku Arabiju u novembru 2015. i januaru 2016. godine.

Rijad naručio metke za AK-ove

Roy Isbister, stručnjak za zakone o trgovini oružjem iz londonske nevladine organizacije “Saferworld”, kaže kako je “potpuno nevjerovatno” da je London propustio podijeliti svoju zabrinutost sa vlastima u BiH.

Upitan zašto je Velika Britanija mogla odbiti dozvole, Isbister je rekao BIRN-u da je “najvjerovatnije objašnjenje da se Velika Britanija bojala preusmjeravanja učesnicima koji nisu država a koje Saudijska Arabija – i SAD – podržavaju u trenutnom bliskoistočnom konfliktu”.

Neke od metaka koje su naručile saudijske vlasti njihove trupe ne koriste često, ali su jako popularni na ratištima u Siriji i Jemenu, uključujući 15 miliona metaka za puške poput AK-47.

Drugih 10 miliona komada metaka kalibra 5.56x45mm su u skladu sa NATO standardom i mogu ih koristiti saudijske snage, ali se također mogu koristiti za bugarske AR-M9 puške koje je jemenskim vojnicima 2015. godine dostavio saudijski saveznik Ujedinjeni Arapski Emirati, prema podacima stručnjaka za oružje Jeremyja Binnieja iz “Jane’s Defence Weeklyja” sa sjedištem u Londonu.

Sredinom 2015. godine se pojavio video koji, kako se čini, prikazuje kako vojna koalicija u Jemenu, predvođena Saudijskom Arabijom, iz zraka izbacuje oružje, uključujući minobacačke granate s jasnim oznakama da su napravljene 2012. godine u fabrici u državnom vlasništvu Srbije.

“Ogromna crvena zastava”

Odjel za međunarodnu trgovinu Velike Britanije kaže da je ovo bio prvi slučaj koji uključuje Saudijsku Arabiju kojeg je London odbio, prethodno odobrivši dozvole za posredovanje za izvoz slične municije iz BiH u Saudijsku Arabiju vrijedne 10 miliona eura u 2013. i 2014. godini.

Isbister kaže da bi odbijenica, zasnovana sa sumnjama u saudijski certifikat “krajnjeg korisnika”, trebala služiti kao “ogromna crvena zastava za potencijalne izvoznike”, uključujući članice EU i balkanske zemlje koje se žele pridružiti bloku i koje su zarađivale na iznenadnoj gladi Saudijske Arabije za malim i lakim naoružanjem.

To bi moglo iskomplikovati unosne vojne trgovinske veze sa zaljevskim kraljevstvom, dodaje on.

Prošle godine se Velika Britanija uspješno izborila sa sudskim izazovom Kampanje protiv trgovine oružjem [Campaign Against the Arms Trade] zbog svoje odluke da odobri prodaju britanskog oružja Rijadu uprkos optužbama za ratne zločine u Jemenu. U toku je žalbeni postupak.

“Vlada Velike Britanije je odlučila da su saudijske garancije o tome šta će se desiti s municijom bezvrijedne”, kaže Isbister.

“A ipak, u trenutnom sudskom slučaju o trgovini oružjem između Velike Britanije i Saudijske Arabije, Vlada je jasno kazala da više vjere polaže u saudijske tvrdnje u vlastito dobro ponašanje u jemenskom ratu nego u niz informacija uvaženih nepristrasnih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i protivno stavu UN-a.”

Na upit da li britanska odbijenica dozvola znači da se certifikatima “krajnjih korisnika” Saudijske Arabije više ne može vjerovati, Vlada Velike Britanije je odgovorila: “Ne, Saudijska Arabija je cijenjen trgovinski partner Velike Britanije. Certifikat ‘krajnjeg korisnika’ je samo jedan dio procjene izvozne ili prijave za posredovanje – izdavanje takvog dokumenta nije garancija da će dozvole biti odobrene.”

BiH nastavlja izvoz municije u Rijad. U 2016. godini je odobrila 52 miliona eura vrijedne izvozne dozvole za Saudijsku Arabiju, prema podacima godišnjeg izvještaja o izdanim dozvolama.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su kazali za BIRN da nisu jedini koji izvoze oružje u Rijad.

“Značajan broj zemalja EU odobrava izvoz robe sa Zajedničke liste oružja i vojne opreme u Saudijsku Arabiju”, naveli su iz Ministarstva.

U telefonskom razgovoru, saudijski ambasador u Sarajevu, Hani bin Abdullah bin Mohammed Mominah, kazao je BIRN-u da pitanja pošalje na e-mail ambasade. BIRN nije dobio odgovor na zahtjeve putem e-maila do vremena objave ovog teksta.

Srpska municija “bačena iz zraka u Jemenu”

U maju 2015. godine su se pojavile fotografije onoga što se čini kao minobacačke granate napravljene u Srbiji i koje su dostavljene iz zraka od koalicije predvođene Saudijskom Arabijom saveznicima u Jemenu (prema Arapskim reporterima za istraživačko novinarstvo).

U maju 2015. godine, nekoliko novinskih internet stranica u Jemenu je objavilo snimke i fotografije materijala za koji su tvrdili da je bačen iz zraka od vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom saveznicima u Jemenu.

Fotografije i videa, ustupljeni BIRN-u od Arapskih reportera za istraživačko novinarstvo, jasno pokazuju sanduke municije zakačene za padobrane.

Natpisi na sanducima otkrivaju njihov sadržaj kao minobacačke granate 60mm proizvedene 2012. godine u fabrici “Krušik” u državnom vlasništvu Srbije.

Krušik je kazao da je prodao tu konkretnu pošiljku “Zastavi”, još jednoj fabrici za proizvodnju oružja u državnom vlasništvu. Zastava i srbijansko Ministarstvo trgovine nisu odgovorili na zahtjev za komentar.