Vehid Šehić: Pitanje je trebamo li i izlaziti na izbore kada nema povjerenja u CIK

Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u srijedu navečer smijenio Branka Petrića i Novaka Božičkovića s pozicija članova Centralne izborne komisije BiH, a na njihova mjesta su imenovani Vanja Prutina-Bjelica i Jovan Kalaba, novi članovi već su preuzeli dužnost. Inače, Kalaba je bio kandidat na izborima na listi PDP-a, a Prutina-Bjelica savjetnica poslanika SDS-a Mirka Šarovića u vrijeme dok je bio ministar.

Izbor predsjednika

Novi mandat u CIK-u preuzeli su, također, Suad Arnautović i Ahmet Šantić, koje je Predstavnički dom prije dva dana ponovo imenovao na ove funkcije, na kojima su i bili Šantić proteklih osam, a Arnautović oko 16 godina.

Iako je Komisija u punom, sedmočlanom sastavu ipak ne može funkcionirati dok se ne izabere predsjednik , jer je Petrić trebao tu funkciju obavljati do kraja juna ove godine , tako da je CIK trenutno bez predsjednika.

Da bi on bio izabran, potrebno je da se sazove sjednica Komisije, te da se neko iz reda članova CIK-a kandidira za tu poziciju. U ovom slučaju prema Izbornom zakonu po jedan član Centralne izborne komisije BiH iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba, i član iz reda ostalih obavljat će funkciju predsjednika po principu rotacije i to jedanput u sedam godina u trajanju od 21 mjesec.

S obzirom da je Petrić bio član iz reda srpskog naroda, a tom narodu funkcija predsjednika pripada do kraja juna, jasno je da će na čelo ove institucije biti izabrana Vanja Prutina-Bjelica ili Jovan Kalaba.

No, već za nekoliko mjeseci bit će ponovo biran predsjednik ovog tijela to iz reda hrvatskog naroda.
Kako je za Fokus potvrdila Maksida Pirić, u ovom trenutku ne zna se kada će biti održana sjednica CIK-a.

Međutim, iz izvora u CIK-u Fokus saznaje da su novoimenovani članovi danas obišli sektore i uposlenike Komisije, te da bi u ponedjeljak trebali održati Kolegij na kojem će biti odlučeno hoće li analogno praksi parlamenata u BiH kada se održava prvo zasjedanje nakon izbora, sjednicu sazvati najstariji član Komisije ili će svi članovi potpisati poziv za sjednicu.

Ukoliko je bude sazivao najstariji član, to će u ovom slučaju biti Stjepan Mikić, iz reda hrvatskog naroda.

Kako god bude odlučeno, jasno je da situacija u CIK-u ni nakon izbora novih članova ne obećava da će doprinijeti stabilnosti  ne samo u Komisiji, nego općenito na političkoj sceni u BiH, jer je naprasno imenovanje nova četiri člana, od kojih su dva bili i u prethodnom mandatu izazvalo burne reakcije i među koalicionim partnerima na državnom nivou.

S jedne strane, to što je SDA, s SDS-om i PDP-om podržala ta imenovanja izazvalo je ogorčenje kod SNSD-a, HDZ-a i SBB-a .

Građani najveći gubitnici

S druge strane i u javnosti je na neki način potvrđena odavno stvorena percepcija da je CIK pod političkim utjecajem. Ocjenjuje to za Fokus i Vehid Šehić, pravni ekspert , nekadašnji član CIK-a i bivši sudija .

-Najbolje bi bilo da članovi nezavisnog tijela kao što je CIK budu nestranački ljudi. Međutim to je teško postići, jer članove Komisije u Predstavničkom domu biraju predstavnici političkih stranaka. Smatram da bi zakonom trebalo propisati neki rok u kojem neko ko je obavljao značajne funkcije u određenoj stranci ili njenim organima, ili bio na listama, da oni ne mogu obavljati neke druge funkcije u ime stranke. Svjedoci smo da je kredibilitet i integritet izbornog procesa u percepciji javnosti, pa i u percepciji svih političkih stranaka jako nizak. Jednostavno ljudi koji su sada izabrani će imati jedan veliki teret jer vidimo da su neki bili savjetnici, ili na listama političkih stranaka, kako onda vratiti povjerenje u izborni proces, kada su u pitanju u prvom redu građani birači –kaže Šehić.

Dalje, on navodi da će političke stranke u BiH uvijek težiti da “zarobe” određene institucije i stave ih pod svoju kontrolu.

– Pa i reakcija određenih političkih stranaka pošto se kod nas nažalost sve svodi na etničku pripadnost, da je sada CIK pod strašnim političkim uticajem Bošnjaka, odnosno SDA, pa se postavlja logično pitanje – A, pod čijim je uticajem do sada bio CIK? I u drugim državama ovog tipa i nivoa demokratije kao što je BiH, ima pokušaja da se kontrolišu instistucije države. Međutim, njihova nezavisnost i dignitet i kredibilitet ne daju utisak da politička stranka nego članovi tih tijela konkretno članovi te komisije upravljaju procesima. Zato je neophodno da članovi CIK-a budu odgovorni i profesionalni i da izbore provedu isključivo u skladu s Izbornim zakonom BiH , a ne pod određenim političkim pritiscima . Sigurno je da ovo neće doprinijeti nekoj političkoj stabilnosti jer ne valja nijedna politika koja stvara u toj političkoj areni gubitnika ili dobitnika. Nije tu onda nikome dobro. A, najveći gubitnici su u principu građani ove države. Vidio sam reakcije običnih ljudi, postavlja se se pitanje da li uopšte trebamo izlaziti na izbore, ako nemamo povjerenje u instituciju koja ih provodi. To je nažalost naša realanost. I koliko god upozoravali, koliko god govorili o nekim stvarima koje ne bi trebale bitiu političkom životu, ovdje je sve obesmišljeno- zaključuje Šehić.

Ako se ima u vidu da će Predstavnički dom tek na narednoj sjednici u drugom krugu glasati za kandidata za člana CIK-a Željka Bakalara kojeg je predložio DF, jasno je da se priča u vezi s CIK-om tek zakuhava.

Naime, Bakalar na sjednici u srijedu nije dobio dovoljno glasova od stranaka iz RS-a. Međutim, u drugom krugu glasanja, nije potrebno da za Bakalara glasa niko od 14 poslanika iz RS-a . Dovoljno je da od tog broja njih pet , a upravo toliko ima onih koji su oponenti SNSD-u i strankama koje su uz njih, ne bude protiv, da bi on bio izabran.

Pridoda li se svemu činjenica da se ove godine održavaju lokalni izbori, uključuju i one u Mostaru koji nisu održani već 12 godina i da bi oni trebali biti raspisani najkasnije početkom maja, evidentno je da uz brojne druge krize koje potresaju BiH i teret ove najnovije, mogli bi ponovo osjetiti najviše građani.