Vehabović o pojedincima u VSTV-u: Put do pakla popločan je dobrim namjerama

S. DEGIRMENDŽIĆ

Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava ispred BiH u Strazburu video linkom danas se uključio u rad Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Sudija Vehabović je govorio o svom viđenju stanja u pravosudnim institucijama BiH, te je odgovarao na pitanja članova ovog parlamentarnog tijela.

Suština Vehabovićevog izlaganja mogla bi se sažeti u ocjenu da pravosudne institucije u BiH, prvenstveno VSTV i Parlament BiH, kao regulator moraju međusobno surađivati, a sve zbog općeg dobra i pri tome ne ugrožavajući jedni drugima neovisnost i nepristrasnost.

OPSTRUKCIJA DRŽAVNIH ORGANA

On je između ostalog ocijenio da je neprihvatljivo kako to što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća prisustvovao jednom političkom skupu na kojem se raspravljalo o opstrukciji rada državnih organa i opstrukciji konačne odluke Ustavnog suda, tako je neprihvatljivo i to što je na takvo ponašanje izostala reakcija VSTV-a.

– Mislim da pojedinci u VSTV-u imaju neke svoje ciljeve koji nisu u skladu s tim da se brinu da sudski sistem bude neovisan i nepristrasan, jer upravo vidimo suprotno, da neki ljudi trče u zagrljaj politici. Iz kojih razliga, ne znam, niti u to želim da se upuštam, ali bilo kakva objašnjenja da se radi o predstavnicima koji su imenovani od strane entitetskih sudskih organa, pa da se to prevodi na to kao da se mora zaštititi taj entitet koji Vas je izabrao, to su notorne gluposti, jer se radi o VSTV-u koje je institucija na nivou države i mora da se brine o cjelokupnosti tog sistema. Jer, ne možemo imati jedan dio sistema ispravan, a drugi da tako kažem pokvaren i da ta cjelina funkcioniše. Dakle, to je jednostavno nemoguće. Što se tiče samih predmeta koji se vode pred Evropskim sudom, a koji se na neki način mogu podvesti pod pitanja funkcionisanja sudskog sistema u BiH , ne znam koliko Vam je poznato, ali ogromna većina predmeta koja se vodi protiv BiH jesu predmeti koji se tiču neizvršavanja konačnih sudskih presuda . Naravno, tu se ne radi samo o krivici sudskog sistema, već je uključen čitav državni aparat koji mislim da nije odradio dovoljno kako bi se prije svega poštovale sudske presude, a i kako bi se procesuirali oni koji vrše opstrukciju provođenja sudskih presuda – kazao je Vehabović.

IZOSTALA REAKCIJA TUŽILAŠTVA BiH

U tom smislu on je spomenuo predmet nane Fate Orlović, odnosno presudu u ovom predmetu koji je precizirao da je crkva iz dvoorišta Orlović trebala biti izmještena do prvog aprila ove godine, a to se još nije desilo.

– Tu je izostala reakcija Tužilaštva BiH već gotovo oko šest mjeseci, jer rok za provođenje presude bio 1. april, koji je istekao. I nakon toga se očekivala reakcija Tužilaštva BiH da poduzme korake u skladu sa zakonom, s obzirom da je neizvršavanje presuda Evropskog suda i Ustavnog suda BiH krivično djelo definisano Krivičnim zakonom BiH. Međutim, izostala je reakcija a sve pod egidom sanitarne krize koja je nastala zbog korona virusa. Međutim, šest mjeseci nakon toga vidimo da stvari funkcionišu prilično ležerno, kada se radi o obračunu na najvišem nivou između nosilaca pravsodunih funkcija i u tom slučaju korona kriza ne predstavlja problem, a predstavlja problem u vršenju zakonom propisanih obaveza. Dakle, da se pokreću postupci protiv onih koji su prekršili određena prava građana koja su oni dobili pred najvišim sudovima bilo u BiH, bilo pred Evropskim sudom za ljudska prava – kazao je Vehabović.

Foto: Birn BiH

Odgovorajući na pitanje Mirjane Marinković-Lepić, članice Komisije, kako on poima neovisnost VSTV-a, Vehabović je kazao:

– Postoji mogućnost da se napravi sistem koji će uskladiti potrebu transparetnosti rada i ograničenja moguće samovolje VSTV-a kao regulatora, ali ni na koji način ne utičući na neovisnosti i nepristrasnost svakog sudije kao pojedinca. Dakle regulator je taj koji ima obavezu da uspostavi visoki nivo saradnje s Parlamentom. I visoki nivo povjerenja s Parlamentom i da to izrodi s jednom saradnjom koja će biti u obostranom interesu. Međutim, ono što ja vidim je upravo izostanak te saradnje i sve opet kroz pravdanje neovisnošću i zadiranje u neovisnost i nepristrasnost. I zbog toga sam i rekao da je neophodno da svaki nosilac pravosudne funkcije u BiH se odazove pozivu Istražne komsiije jer mislim da je to način da se uspostavi jedna saradnja i da se prepozna da nisu svi isti i da se ne mogu svi zgurati u isti koš. Neću ulaziti u nalaze kako VSTV radi, jer to bolje znaju ljudi koji su u BiH i ljudi koji su dio tog sistema. Ja čak neću da kažem da VSTV ima loše namjere. Mogu da imam jako puno argumenata da sumnjam, ali neću reći ni tvrditi. Ali imam pravo da sumnjam i imam pravo da imam svoje razloge za iznošenje svog mišljenja. Možemo govoriti o VSTV-u kao o jednoj instituciji koja je uradila jako puno , ali ja jednostavno ne vidim rezultate. Ja kao rezultat vidim nepovjerenje koje je ogromno i nepovjerenje koje se još više produbljuje. Dakle, put do pakla je popločan dobrim namjerama. Moguće je da oni imaju dobre namjere, ali iskreno mene to ne zanima, zanima me rezultat. A za rezultat morate imate saradnju s onim koji mijenja zakone. Zbog toga mislim da je to preduslov za jednu kvalitetnu saradnju i jedan pomak i bez toga nema ništa. A isto tako s druge strane Parlament ne treba da bude institucija koja će napasti neovisnost sudija kao pojedinaca ili čitavog sistema, jer bi to bilo apsolutno neprihvatljivo. Ali, mislim i nadam se da to i nije namjera Parlamenta, a pogotovo ne ove komisije – pojasnio je Vehabović.

PROTIV BIH TRENUTNO 1.800 PREDMETA

Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije, pitao je Vehabovića u kontekstu dosadašnje prakse Evropskog suda za ljudska prava, može li Evropski sud za ljudska prava kod odlučivanja u nekim predmetima koji se tiču neke zemlje cijeniti stanje u pravosuđu te zemlje. Te koliko neku zemlju može koštati eventualna ocjena da ima zavisno ili pravosuđe pod političkim utjecajem, kako u smislu negativne reputacije, tako i finansijski.

Vehabović je odgovorio potvrdno, te je naveo i konkretne primjere iz kojih je Arnaut izveo zaključak o ogromnim troškovima za BiH, naročito nakon što je Vehabović na pitanje Alme Čolo, članice Komisije koliko se trenutno pred Evropskim sudom za ljudska prava vodi predmeta protiv BiH, iznio podatak da je takvih predmeta čak 1.800 , od čega je oko hiljadu podneseno od prošle godine.

– Ako samo jedno komuniciranje predmeta košta državu 1.250 eura, porast za 1.000 predmeta rezultirao je troškom od 1.250.000 eura, odnosno 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Mislim da to jedan strahovit podatak – ocijenio je Arnaut.

U svom izlaganju Vehabović je konstatovao i da je ranije VSTV imao puno bolju reputaciju od one koju ima današnji saziv.