Veći minimalac, veće i cijene: Kako će građani BiH izdržati novi talas poskupljenja?

Nova godina donijela je veću minimalnu platu u Federaciji BiH ali i nove izazove kako da to bude dovoljno za život.

Kafa, hljeb, gorivo…

I to je tek početak, jer zbog minimalca od hiljadu i doprinosa većih od 700 maraka, pojedini poslodavci već najavljuju veće cijene svojih usluga. Kako živjeti s prosječnom i ispodprosječnom platom te šta su građani povećanjem minimalne plate zaista i dobili?

Skuplja kafa, hljeb, gorivo, struja… ovaj niz bi uskoro mogao biti i veći. U novu godinu građani Bosne i Hercegovine ušli su sa novim-starim problemima, poskupljenjima svega što je potrebno za normalan život. S obzirom na veći minimalac, za očekivati je, a neki poslodavci su i najavili, da će povećati cijene usluga, piše BHRT.

Sindikalna potrošačka korpa u decembru prošle godine iznosila je više od tri hiljade maraka, izračunao je Savez samostalnih sindikata BiH. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH u oktobru prošle godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iznosila je 1.415 maraka.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom manja je od 50 posto, a minimalnom platom ispod 20 posto. S obzirom da poskupljenja ne prate i životni standard, građani nažalost sve više preživljavaju.

Stabilne cijene žitarica

---

Cijene hrane blago pale u decembru

Poslodavci žele manje doprinose, a odluka je na Vladi Federacije BiH i Ekonomsko-socijalnom vijeću. Zbog trenutne odluke o povećanju minimalca, te poreza i doprinosa koje to sa sobom nosi, tačnije 773,52 marke, mnoge grane bi mogle biti ugrožene, najviše kožna, tekstilna, obuća, mali biznisi.

“Ako Vlada dozvoli da se lančano počnu vršiti poskupljenja, onda njihova odluka od hiljadu KM da bude najniža plata je besmislena”, kaže Zlatibor Kojčić iz Sindikara tekstila, kože, obuće i gume FBiH.

Potreban socijalni dijalog

To što je minimalna plata povećana na hiljadu maraka nije sistemsko rješenje, smatra profesor Ekonomskog fakulteta, Željko Šain. Tvrdi da nema dobrog rješenja, ali da je potreban socijalni dijalog svih strana, kako bi bilo što manje grešaka u konačnoj odluci.

“Do sada je bilo jako loše što Ekonomsko-socijalno vijeće nije radilo i što Vlada, sindikat, poslodavci nisu sjedali za sto hladne glave, realnih činjenica i donosili najmanje loše rješenje. Zbog poskupljenja energenata i transporta linearno će se odraziti na sve cijene roba i usluga, pogotovo sad što rastu i troškovi rada, troškovi sa minimalnom plaćom, i kada energente, transport i rad uvrstimo u kalkulaciju, neminovno je da će maloprodajne cijene biti veće”, ističe profesor Šain.

Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća biće održana u srijedu, kada će biti poznato hoće li Vlada Federacije i kakve mjere donijeti za rasterećenje privrede. No, to neće rasteretiti građane od skupljeg života, barem ne za onu najosnovniju namirnicu, hljeb.