Večeras se pomiču kazaljke na satu

Zimsko računanje vremena počet će u noći sa subote, 29. oktobra, na nedjelju, 30. oktobra, kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag.

Ljetno računanje vremena završava 30. oktobra u tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.

Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u oktobru, a završava posljednjeg vikenda u martu, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

Evropski parlament podržao je još u martu 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

No to je pitanje zapelo na Vijeću EU pa se i 2022. godine nastavlja po starom – kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa subote na nedjelju.

Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor država članica EU o tom pitanju nije prioritet.

Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.

U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.

O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.

Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoevropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španije oko 10 sati.

U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.