Kako je MVP zataškao sigurnosnu prijetnju
Veća grupa “biznismena” iz Pakistana nestala nakon ulaska u BiH
I dok državne institucije u svojim nemuštim odgovorima impliciraju da Pakistanci više nisu u našoj zemlji, postavlja se niz bitnih pitanja, među kojima: gdje su oni boravili i gdje su sada, šta su radili, da li su uistinu ikada i otišli iz BiH, ako jesu – gdje su otišli, odnosno, jesu li i šta za sobom ostavili u BiH (budući da dolaze iz države koja se godinama bori s unutrašnjim terorizmom)
Četiri godine nakon što su 2018. nelegalno ušli u BiH kako bi „prisustvovali“ jednom od događaja koje organizira Bosnia Bank International – BBI (Sarajevo Biznis Forum, odnosno Halal sajam), nepoznato je gdje je završila i čime se danas bavi grupa od 20-ak i više Pakistanaca jer su oni u međuvremenu – nestali.
Iako su protekle četiri godine, nadležne državne službe u Bosni i Hercegovini žmire i ne otvaraju oči; naime, i dalje je nepoznato gdje su pakistanski “biznismeni” danas, kao ni šta su i koliko dugo radili u BiH, odnosno, da li su i dalje u BiH, čime su bave i da li predstavljaju sigurnosnu prijetnju, piše Inforadar.
Sve vize je odobrio aktuelni ambasador BiH u Islamabadu Sakib Forić, general OS BiH u penziji, inače diplomata iznimno blizak ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković. Istovremeno, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH svjesno zataškava ovu veliku sigurnosnu aferu, nesumnjivo jednu od najvećih otkako je Turković na čelu MVP BiH.
IZA KULISA SARAJEVO BIZNIS FORUMA
Inforadar je u sjedište bh. diplomatije proteklih mjeseci slao upite, potom urgenciju, zvao nekoliko puta PR službu da se informiše o tome da li ćemo dobiti bilo kakve odgovore, no Turković je hladno izignorisala svaki naš pokušaj. Ovakav stav Bisere Turković samo je potvrdio pouzdane informacije Inforadara da je diplomatski i sigurnosni skandal s pakistanskim „biznismenima“ zataškan.
Koliko je afera sama po sebi duboka svjedoči i to da je naš tim više mjeseci istraživao samu pozadinu priče koja se na kraju pokazala jednom od „najzatvorenijih“ s obzirom da svi u lancu odgovornosti šute ili skidaju odgovornost sa sebe.
Naime, BBI je tokom 2018. godine organizirala dva događaja, najprije Sarajevo Biznis Forum (SBF), krajem aprila, a onda krajem septembra iste godine i Halal sajam. Više je grupa Pakistanaca i „pakistanskih“ biznismena dobilo od ambasadora Forića vize za ulazak u BiH kako bi prisustvovali ovim događajima, a jedna cijela grupa je nekada u ovom periodu tek tako – nestala. Nije, međutim, poznato da li im je Forić odobrio jednokratne ili višekratne vize, odnosno da li su u BiH ušli u aprilu a nestali između aprila ili septembra, ili su ušli tek u septembru 2018. i nakon toga nestali.
Inforadar ekskluzivno objavljuje imena većine „nestalih“. To su: Akram Tahir, Saeed Muhammad, Ullah Fozia Hameed, Tasswar Iqbal, Mehmood Anam, Noman Ali, Ahmad Haseeb, Arslan Muhammad, Kamran Chaudhry Muhammad, Ali Barbar, Gulraiz Mohsin, Iqbal Zahid, Mohsin Gulraiz i Nasir Mahmood.
Foto: Spisak nekih od nestalih Pakistanaca
Slika koju objavljujemo nastala je tokom trajanja još jednog događaja iz 2018. u Sarajevu, Međunarodnog sajma sportske opreme, koji je sredinom maja organizirao Kanton Sarajevo. Na njoj vidimo ambasadora Forića u društvu Pakistanca Harisa Khana, čovjeka kojem je, interesantno, prethodno ulazak odbila jedna evropska država i vratila ga nazad u Pakistan, pa se postavlja pitanje kako je onda mogao ući u BiH? Danas, prema našim informacijama, Khan s urednim papirima živi i radi u Sarajevu.
Foto: Ambasador Forić (drugi s lijeva) u društvu Harisa Khana (zadnji desno)
Da je BiH uređena država nestanak Pakistanaca bi u startu upalio sve alarme zbog moguće sigurnosne prijetnje. No, kako je BiH daleko od normalne države ovaj problem ne samo da je gurnut pod tepih, već su nadležne institucije o svemu informisane mjesecima kasnije. Sada se može samo nagađati kakva je zaista uloga Pakistanaca bila i sa kakvom namjerom su oni uopšte došli u srce Evrope, odnosno boravili u BiH.
Ono što je Inforadaru potvrđeno iz sigurnosnih izvora jeste da je ova grupa u BiH stigla iz oblasti Punjab – Gujrat/Gujranwala, nadaleko poznate po ilegalnim migantima. Sve je to vrlo dobro znao i ambasador Forić, no uprkos tome on im je odobrio vize. Iako se ovdje postavlje pitanje zašto, to pitanje nije za nas, već za pravnu državu.
Vrijedi podsjetiti da Forić do danas nije pozvan na odgovornost već je, naprotiv, u međuvremenu nagrađen uz lobiranje i podršku aktuelne ministrice vanjskih poslova.
Nakon što je naš portal prije nekoliko mjeseci iz policije dobio sve relevantne informacije i neophodne potvrde, sagovornik Inforadara iz sigurnosnih službi, a kasnije i zvanično nadležne institucije, potvrdili su da je 2018. u BiH stigla veća grupa državljana Pakistana kojima su izdane vize za SBF. Naš izvor pojašnjava procedure.
„Nije moguće puno toga učiniti kada se ljudi s uredno izdatim vizama pojave kod nas na aerodromu, jer glavne provjere u ovakvim slučajevima vrši ambasador tokom intervjua, nakon čega im i izdaje vize. Ono što mi znamo jeste da je nakon ulaska u BiH jedna veća grupa od 20-ak tih ’biznismena’ jednostavno nestala“, kaže sagovornik Inforadara blizak sigurnosnim službama.
I dok državne institucije u svojim nemuštim odgovorima impliciraju da Pakistanci više nisu u našoj zemlji, postavlja se niz bitnih pitanja, među kojima: gdje su oni boravili i gdje su sada, svo vrijeme “nestanka”, šta su radili, da li su uistinu ikada i otišli iz BiH, ako jesu – gdje su otišli, odnosno, jesu li i šta za sobom ostavili u BiH (budući da dolaze iz države koja se godinama bori s unutrašnjim terorizmom), jer je potpuno izvjesno da se “biznismeni” nikada nisu vratili u Pakistan.
U konkretnom slučaju, svi sagovornici Inforadara upućeni u pozadinu afere smatraju da Sarajevo biznis forum (koji radi na principu privlačenje biznisa i kotizacije od 500 eura po osobi) ne snosi ključnu odgovornost za razliku od ambasadora Forića koji je morao da provjeri i utvrdi razloge i pozadinu dolaska “biznismena”.
SLUŽBA „UOČILA NEPRAVILNOSTI“
Međutim, sve upućuje na to da je riječ o dobro organizovanom planu dolaska stranih državljanapri čemu je SBF samo poslužio kao idealan paravan.
Naš izvor pojašnjava da na adresu SBF-a stižu prijave iz raznih zemalja, nakon čega se oni obraćaju nadležnoj ambasadi da izvrši potrebne provjere prijavljenih u cilju izdavanja viza za BiH. Ove provjere uključuju i intervjue sa prijavljenima od strane ambasadora. Takve su zvanične procedure.
Foto: Detalj sa “spornog” SBF-a 2018. godine
Nadležne institucije u BiH, u konkretnom slučaju, pokazale su nadaleko poznatu netransparentnost, pri tom su neke od njih grubo prekršile Zakon o slobodi pristupa informacijama jer smo na odgovore čekali i do dva mjeseca. Jasne i konkretne odgovore na konkretna pitanja o “biznismenima” iz Pakistana i onome šta su radili, koliko su se zadržali, te da li su se i gdje uputili nakon boravka u BiH, nismo dobili niti od jedne institucije osim djelimično od Službe za poslove sa strancima, iz čijih odgovora je potpuno jasno da se prije četiri godine dogodio veliki sigurnosni problem.
Foto: Odgovori iz SIPA-a i Granične policije BiH
Služba za poslove sa strancima BiH nam je nakon 30 dana “odgovorila” da su, u konkretnom slučaju, „uočene određene nepravilnosti“ (!), nakon kojih su pooštreni kriterijumi prema SBF-u.
„Obratili ste se sa upitom koji se odnosi na državljane Pakistana koji su 2018. godine došli u BiH na poziv BBI banke da bi prisustvovali Sarajevo biznis forumu. S tim u vezi Vas obavještavamo da Služba za poslove sa strancima ovjerava pozivna pisma kojim se dokazuje svrha ulaska stranog državljanina u postupku koji prethodi izdavanju viza. U postupku po zahtjevu za ovjeru pozivnog pisma Služba za poslove sa strancima vrši provjere u službenim evidencijama kojima raspolaže kao i evidencijama organa nadležnih za sprovođenje zakona u BiH, te vrši operativne provjere na terenu, nakon čega se ovjerava pozivno pismo za pozivaoca. Izdavanje viza je u nadležnosti diplomatsko konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine. U vezi navedenog, Služba za poslove sa strancima je došla do saznanja i uočila određene nepravilnosti koje se odnose na pozivana lica od strane BBI banke za učešće na forumu koji se održao 2018. godine, te su provedene predviđene mjere i radnje iz nadležnosti Službe i o navedenom su obaviješteni svi relevantni bezbjednosni organi u BiH. Prema saznanjima navedena lica se ne nalaze u Bosni i Hercegovini. Takođe Služba je pooštrila kriterije za ovjeru pozivnih pisama za konkretnog pozivaoca što je rezultovalo određenim ograničenjima u smislu njegove kredibilnosti“, odgovorili su iz Službe za poslove sa strancima BiH.
Koliko uopšte vodimo računa o potencijalnim sigurnosnim prijetnjama najbolje otkrivaju odgovori koje smo o dobili iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), odnosno Granične policije BiH.
Iz SIPA su naveli da kretanje i boravak stranih državljana „nije u njihovoj nadležnosti“, a u Graničnoj policija da „nisu ovlašteni prikupljati i evidentirati podatke o ulasku stranaca u BiH.“
„PROVJERE“ AMBASADORA FORIĆA
Sve se na kraju vraća na polaznu tačku, a to je u ovom slučaju ambasador Forić koji je vrlo lako mogao spriječiti ulazak ovih ljudi da je prilikom intervjua tek detaljnije provjerio svakog od pakistanskih „biznismena“. No, možda to i nije bio cilj. Sagovornik blizak Službi za strance navodi da je u ovom slučaju ambasador, između ostalog, bio dužan da provjeri da li je neko od tih „biznismena“ već posjedovao šengen vizu neke evropske države.
„Potom je bio dužan da provjeri da li je prijavljeni bilo kada već putovao na neke destinacije u Evropi, ili recimo na poslovni put u Dubai. Ukoliko je donio novi pasoš, ambasador je vrlo lako mogao zatražiti da mu se na uvid dostavi i stari. Drugim riječima, ambasador Forić, da je htio, mogao je samo na osnovu intervjua uvidjeti da li se radilo o ozbiljnim ljudima sa poslovnom namjerom, ili kako će se ispostaviti, ljudima koji su imali potpuno druge ciljeve dolaska i ulaska u BiH“, pojašnjava izvorInforadara.
S druge strane, ukoliko se žele zaobići uobičajene procedure, bilo koji bh. ambasador u neuređenim i korumpiranim državama vrlo lako može i da zloupotrijebi položaj i da za određeni mito omogući dolazak migranata. Šta se desilo u ovom slučaju – nije na novinarima da utvrđuju.
Tek javna je tajna u diplomatskim krugovima da se za dolazak migranata na ovakav način izdvaja cifra od desetak hiljada američkih dolara.
Nije nepoznanica ni to da iza bogatijih migranata često stoje i korumpirani vladini službenici koji za njih “garantuju”.
Sam ambasador Forić od oktobra 2017. godine diplomatski je predstavnik BiH u Pakistanu, zemlje s kojom BiH nema gotovo nikakvu ekonomsku razmjenu. Međutim, zanimljivo je da je aktuelna ministrica Bisera Turković u više navrata dolazila kod Forića u Islamabad, samo u posljednjih desetak mjeseci dva puta na sjednice i samite Organizacije islamske kooperacije (IOC). No, postavlja se pitanje pravih razloga ovih posjeta budući da BiH nije član IOC koja je, pak, zamišljena i djeluje za zemlje istočnog podneblja.
Ono što je još interesantnije jeste da je Turković u martu ove godine boravila u Islamabadu te u društvu Forića na marginama OIC samita održala sastanak s tadašnjim pakistanskim premijerom Imranom Khanom, samo nekoliko sedmica nakon što je sam Imran Khan otišao Putinu na noge 23. i 24. februara (!), dakle na dan početka ruske agresije na Ukrajinu. Poslije je svrgnut s mjesta premijera.
Foto: Bisera Turkovic i ambasador Forić sa Imranom Khanom, premijerom Pakistana koji je nedugo poslije svgnut
Podsjećamo da je Forić bio u centru diplomatskog skandala i 2016. godine jer ga je BiH prvo predložila za ambasadora pri vojnoj misiji NATO u Briselu, ali od NATO nije dobio zeleno svjetlo.
