Globalni problem
“Već sad u BiH se osjeća lagana nestašica skoro 40 posto lijekova”
„Naše liste su dosta stare i to su liste generičkih lijekova, jer smo mi zemlja generičkih lijekova daleko više od ostalih zemalja, čak i u regiji. Zbog toga imamo stare lijekove. Ne radimo predikciju šta nam se događa i zbog toga ćemo za posljedicu imati nestašice lijekova“, kaže Petrović
Isprepletene procedure, spore ili neefikasne javne nabavke ili, pak, nedostatak volje. Mnogo ‘ili’, mnogo i pitanja. Šta je ključni razlog za nestašicu lijekova u našoj zemlji, duge lista čekanja i još dužu listu svakodnevnih problema s kojima se u ovoj oblasti suočavamo? Gošća Dnevnika 2 na FTV ovim povodom bila je Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini.
„Iako nismo u Evropskoj uniji već na njenoj periferiji, sigurno će nas zahvatiti nestašica lijekova. Već sad se osjeća ‘lagana’ nestašica skoro 40% lijekova koji su u prometu inače u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se u narednih nekoliko mjeseci situacija pogoršati“, upozorava Petrović.
Objašnjava kako je razlog tome globalni trend nestašice. Već je s koronavirusom izražen bio nedostatak supstanci za proizvodnju lijekova koje su mahom dolazile iz Kine i Indije. Sada se taj trend nastavio zbog rata u Ukrajini zbog ugrožene logistike i cijelog lanca proizvodnje. U svim zemljama se osjetila nestašica i posljedice su – ističe Petrović – došle i do Bosne i Hercegovine.
„Mislili smo da će nas korona, gdje smo prisilno postali dio globalnog svijeta kad je u pitanju nabavka vakcina i praćenje situacije, naučiti da se pripremimo i počnemo pratiti određeni stvari vezane i za nabavku lijekova i njihovu potrošnju. Međutim, nama su uvijek druge stvari prioritetne te smo došli u situaciju da ćemo, vjerovatno, opet morati reagirati reaktivno, a ne proaktivno, odnosno, da vidimo gdje smo u tom globalnom svijetu i kako ćemo umanjiti štete nestašica“, navela je Petrović.
Prema njenim riječima, problem u tome što nemamo strategije koja bi se pravila na osnovu praćenja potrošnje lijekova, niti se na osnovu toga kreiraju njihove liste.
„Naše liste su dosta stare i to su liste generičkih lijekova, jer smo mi zemlja generičkih lijekova daleko više od ostalih zemalja, čak i u regiji. Zbog toga imamo stare lijekove. Ne radimo predikciju šta nam se događa i zbog toga ćemo za posljedicu imati nestašice lijekova“, kaže Petrović.
Dodaje i kako je jedan od bitnih razloga poskupljenja lijekova činjenica da trend inflacije nije praćen u farmaceutskom sektoru – sve je u BiH poskupjelo od 14 do 17 posto, a lijekovi nisu. To je zbog toga što, objašnjava, imamo sistem koji određuje cijenu lijekova – uređen ali rigidan.
„Naš zakon i pravila ne dopuštaju prilagodbu tržištu pa je kod nas prisutna veća količina starih generičkih lijekova s vrlo niskim cijenama. Ti lijekovi postaju neisplativi za globalne velike proizvođače, ali se to odrazilo i na farmaceutsku industriju unutar Bosne i Hercegovine. Kažu da je Bosna i Hercegovina proglasila farmaceutsku industriju strateškom, ali mi to ne vidimo. Upravo je ovo trenutak da se to pokaže i da se pronađe na neki način pomoć farmaceutskoj industriji“, poručila je Petrović.
Uprkos zabrani i novom zakonu: Ovaj tržni centar u FBiH danas radi “punom parom” 
Vatra zahvatila tri privatne kuće, sumnja se da je uzrok požar neugašena ringla na šporetu