Vanjskotrgovinski deficit u prvih pola godine vrtoglavih 2.990.203.000 KM

Iako se to ne osjeti posebno u životima običnih ljudi, u posljednjih godinu i pol u Bosni i Hercegovini polako se naziru obrisi gospodarskog oporavka. To se vidi i iz najsvježijih podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni, koji pokazuju kako nam je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz bio 4.694.369.000 maraka, te je u odnosu na isto razdoblje povećan 4,19 posto.

Naravno, i dalje smo debelo u vanjskotrgovinskom deficitu jer su u navedenom razdoblju uvezli roba i usluga u ukupnoj vrijednosti čak 7.684.572.000 maraka ili 3,63 posto u odnosu na isti razdoblje 2015. godine. Dakle, iako smo imali blago smanjenje vanjskotrgovinskog deficita (0,54 posto) u odnosu na isto razdoblje 2015., on za šest mjeseci 2016. Iznosi vrtoglavih 2.990.203.000 maraka.

Opstajemo

Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH, mišljenja je kako naša zemlja bez obzira na složenu situaciju na globalnom planu, odolijeva negativnim trendovima i bilježi određeno povećanje izvoza.

– Utisak je kako pored svih nedaća koje nas okružuju kada je riječ o globalnom planu i ekonomskom tržištu, kao i situaciji koja se i politički “prelijeva” na ove naše balkanske prostore, mi i dalje “opstajemo” i oni koji izvoze i oni koji su naši pravi predstavnici u izvozu ka Europskoj uniji i zemljama CEFTA-e povećavaju izvoz, naglasio je Tošić. Belma Hasić, stručna suradnica u Sektoru za makroekonomski sustav, kao glavne karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene u prvom polugodištu tekuće godine, naglasila je poboljšane izvozne tražnje, pad svjetskih cijena burzovnih robe i bazni efekt od prošle godine, te otvaranje novih tržišta.

Ako pak promatramo isključivo izvoz, u prvom polugodištu ove godine agroindustrijski sektor ostvario rast izvoza za 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rase i tekstila industrija čiji izvoz raste za čak četiri puta, a pozitivan rast bilježi i drvni sektor, uz porast izvoza namještaja i njegovih dijelova za oko 10,9 posto.  Kontinuitet rasta bilježi i namjenska industrija što se ogleda u rastu izvoza – šinskih vozila, municije i oružja, dok je uvoz u ovom segmentu uglavnom orijentiran na doradu, odnosno uvoz radi izvoza.

EU najznačajniji partner

Ukoliko gledamo po zemljama i regijama, EU je i dalje naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene, s sudjelovanjem od 71 posto u ukupnom obimu razmjene. Tako smo na EU tržište izvezli ukupno 3.467.279.000 maraka, što je za 7,64 posto više u odnosu na šest mjeseci prošle godine. Također, povećan je i uvoz iz EU te je iznosio 5.403.111.000 maraka (povećanje od 7,24 posto). CEFTA je drugom mjestu, jer sudjeluje sa 14,3 posto izvoza i 15,5 posto uvoza (na to tržište smo izvezli 669.028.000 maraka, a uvezli 1.189.740.000 maraka).

Nadalje, na sudjelovanje EFTE i ostalih zemalja spada 14,3 posto uvoza i 11,9 posto izvoza, a najznačajniji partneri iz ove grupacije su Švicarska i Turska. Očekivano, kao što je i slučaj svih poslijeratnih godina, ako pojedinačno gledamo zemlje tu je Hrvatska na prvom mjestu (ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je 491.493. 000 maraka, a uvoz  1.164.149.000 maraka).