Vanjskotrgovinski deficit BiH i dalje jako negativan

Analiza vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za devet mjeseci tekuće godine pokazala je da se nastavlja pozitivan trend izvoza, s istovemenim porastom uvoza, čime se zaključuje da vanjskotrgovinski deficit ostaje i dalje jako negativan, rečeno je na prezentaciji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom, javlja Anadolu Agency (AA).

Bosna i Hercegovina je u trećem kvartalu 2016. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,1 milijardi konvertibilnih maraka (KM), te je ostvareno povećanje izvoza od 3,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u trećem kvartalu ove godine iznosi 11,8 milijardi konvertibilnih maraka, što je više za 3,59 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

“Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza – izvozom od 60,01 posto, što je više za 0,02 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 3,6 posto i njegova vrijednost iznosi 19,03 milijardi KM”, kazala je Belma Husić iz sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.

Pozitivni efekti povećanja izvoza nisu doprinijeli smanjenju vanjskotrgovinskog deficita uslijed povećanog uvoza, te za devet mjeseci tekuće godine deficit iznosi 4,7 milijardi KM.

Evropska unija (EU) je ponovo najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene. EU je učestvovala sa 71,1 posto u ukupnom obimu razmjene (72,4 posto izvoza i 70,4 posto uvoza).

Na tržište EU je izvezeno robe u vrijednosti od 5,1 milijardi KM, što je za 4,86 posto više u odnosu na devet mjeseci 2015. godine.

Uvoz iz EU je također povećan za 8,34 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosi 61,8 posto a vanjskotrgovinski deficit iznosi 3,1 milijardi KM, što pokazuje negativno kretanje usljed povećanoh uvoza i nedovoljnoh povećanja izvoza poredeći sa istim periodom prethodne godine.

Husić je navela da je CEFTA nakon EU drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH. Na tržište u trećem kvartalu 2016. CEFTA-e izvoz je smanjen za 1,22 posto, dok je uvoz povećan za 5,77 posto.

Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hrvatska. Ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je blizu 745 miliona KM, od čega se najviše izvozilo električne energije, drveta i naftnih ulja, dok je uvoz iznosio 1,85 milijardi KM, od čega se najviše uvezlo nafte, šećera, piva i drugo.

Izvoz mesa u Tursku kamionima

Za devet mjeseci 2016. godine obim razmjene sa Turskom izosio je 692,7 miliona KM. Izvoz u Tursku u trećem kvartalu iznosio je 257 miliona KM i manji je u odosu na prethodnu godinu za 1,4 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 10,41 posto i iznosio je oko 436 miliona KM. BiH u Tursku najviše izvozi agroindustrijski proizvode, dok kod uvoza dominiraju tekstilne industrije.

Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH istakao je da su u posljednjem kvartalu zabilježene velike aktivnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kada je riječ o izvozu voća i povrća u Rusku Federaciju. U tom smislu je rekao da su riješene mnoge prepreke koje su učinile da zastoj itetako utiče na bh. proizvođače i izvoznike.

Napomenuo je da je u međuvremenu dobijena dozvola EU za izvoz mesa u Tursku kamionima.

“Sada očekujemo, pošto je Brisel dao dozvolu, da u direktnim razgovorima sa predstavnicima Bugarske kao članice EU obezbijedimo i to. To je jedan od vrlo značajnih faktora u ovom trenutku, jer će naše meso biti mnogo konkurentnije. Poznato vam je da uvoznici našeg mesa, koji su sada transportovali avio prevozom su za prevoz plaćali mnogo veću cijenu, tako da bi u ovom momentu, kada odobrimo, a mislim da će to biti već početkom 2017. godine i naši poljoprivredni proizvođači i naši izvoznici mesa imali mnogo povoljnije uslove”, rekao je Tošić.

Na konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH je istaknuto da se s nastavkom oporavka Eurozone, a zbog činjenice da je izvozna industrija BiH vezana za EU tržište, do kraja godine očekuje blagi rast izvoza na ukupnom nivou.