Valery Perry za Fokus.ba: Šta je interes Vladimira Putina u BiH?

Jedini interes Vladimira Putina u BiH je da ona bude nefunkcionalna i nestabilna, te stoga i ranjiva na njegove vlastite političke interese i hirove, izjavila je u razgovoru za Fokus.ba američka analitičarka Valery Perry, viša saradnica Vijeća za demokratizaciju politike.

Razgovarao: A. DUČIĆ

Govoreći o agresiji Rusije u Ukrajini koja traje već šesti dan, te komentirajući upozorenja koja čak stižu i od samog vrha NATO-a (Jens Stoltenberg), te EU (Josep Borrell) o potencijalnoj ugroženosti mira u BiH, Perry kaže da se slična dinamika vidjela i u Crnoj Gori.

– Vizija Srbije o „srpskom svetu” svakako ima odjeke geopolitike koju danas traži Moskva, a odgovor Beograda na rat u Ukrajini i sankcije ne ostavlja nikakvu sumnju da će rukovodstvo Srbije, kada bude pritisnuto da izabere stranu, birati viziju Moskve i budućeg klijentelizma pre nego vizija Brisela i članstva u EU – navodi Perry

Kao i uvijek, dodaje ona, ironija je da, iako je ova politička dinamika sve jasnija, ljudi koji svakodnevno napuštaju Srbiju ne biraju sami istok, već zapad.

– Postoji rizik da će nestabilnost u Ukrajini zauzvrat zaraziti BiH, pa su komentari generalnog sekretara NATO-a Stoltenberga bili dobrodošli i neophodni, kao i prošlosedmično povećanje EUFOR-ovih snaga (iako je snaga još uvijek daleko ispod onoga što bi trebala biti). Stvar je, međutim, da znamo šta ćemo čuti od lokalnih nacionalista i njihovih vanjskih partnera, jer to slušamo godinama. Pitanje je hoće li zapad konačno shvatiti da im je ovdje potreban novi priručnik – navodi Perry.

Naglašava kako ostaje da se vidi da li će se novo – i odavno zakašnjelo – uvažavanje korozivnog efekta prljavog novca na demokratske procese pretočiti u stvarno razumijevanje slične dinamike u regionu.

– Bilo je dobro vidjeti više razgovora o oligarsima koji skrivaju novac u londonskim bankama i imovini i drugim utočištima. Bilo je i vrijeme. Predugo je demokratski zapad rado pričao o demokratiji i ljudskim pravima dok je rado uzimao novac koji je oduzet ljudima u Rusiji i drugdje. (A zapad nije imun na ovo; poreski rajevi i offshore bankovni računi doprinijeli su nejednakosti i osjećaju živopisne nepravde u SAD-u i drugdje što je omogućilo uspon autoritarnih populista poput Trumpa.) Vrijeme je za EU, SAD, UK i druge da shvate uticaj slične dinamike ovdje – i da shvate da to objašnjava nedostatak napretka u reformi više od bilo čega drugog – ističe Perry.

Dodaje da Putinovi postupci izgledaju sve iracionalniji i izolovaniji, a on čak nema ni korist od Politbiroa sovjetskog stila koji bi mogao poslužiti kao neka vrsta provjere.

– Iako je zbog toga teško predvidjeti njegove postupke, u pogledu Zapadnog Balkana, mislim da će nastaviti sa programom koji je godinama koristio – okupljajući klijente u Srbiji, RS i Crnoj Gori. Da će podržavati ekstremističke grupe dok tvrde da su humanitarna ili kulturna udruženja, oslanjati se na svoja uporišta kao što je „Humanitarni centar“ u Nišu i naravno, stalna „dijeta“ pogrešnih i dezinformacija. U ovakvom okruženju, čak i u nedostatku usklađenih vojnih akcija, pojačana atmosfera tenzija znači da sve što može biti potrebno je da neki incident dovede do spirale eskalacije – kazala je Perry.

Navodi da se Putinovi ciljevi mogu shvatiti na tri nivoa. Odmah želi da oduzme ukrajinski suverenitet i sposobnost da određuje svoje poslove. Jasno je, kaže, i da on želi da uspostavi sopstvenu ručno odabranu marionetsku vladu za Ukrajinu, tako da će imati još jednog klijenta sličnog onima u Bjelorusiji, Čečeniji itd.

– Drugo, podrivanje ukrajinske demokratski izabrane vlade na ovaj način ima za cilj osigurati da građani Rusije ne vide primjer zrele, samouvjerene, funkcionalne demokracije s ambicijama za europsku integraciju. On se plaši funkcionalne demokratske Ukrajine upravo zato što zna da će se narod Rusije sve češće pitati zašto i oni ne mogu da žive u takvom sistemu. I treće, čak i šire, on želi sam da promijeni globalni sistem koji je postojao od kraja Drugog svjetskog rata. Iako nije bilo savršeno, tih osam decenija omogućilo je progresivno kretanje ka većem broju ljudi u više zemalja koji uživaju više prava i zahtijevaju veću odgovornost od predstavnika koje su izabrali. Umjesto toga, on ima viziju sfera utjecaja održavanih silom, a ne odabranim savezom, i želi da Rusija – „ruski svijet“ bude jedna od njih. Pokoravanje i neselektivno ubijanje naroda Ukrajine najnoviji je i najnasilniji i najeklatantniji korak koji je poduzeo ka ostvarenju željene vizije. To je samo najnoviji Putinov ratni zločin – pocrtava Perry.

Široko je zapaženo, tvrdi naša sagovornica, da je smirivanje njegovih rošlih otimanja zemlje – Abhazije u Gruziji, Krima i dijelova istočne Ukrajine – u osnovi prihvatio zapad, uprkos činjenici da je predstavljalo značajno kršenje normi međunarodnih odnosa nakon Drugog svjetskog rata.

– Ne samo da je razočaravajuće što su ovi prošli postupci umireni, već je užasno što je narod Ukrajine predmet ovog najnovijeg baraža. Čini se da je Putin očekivao da će Ukrajina brže pokleknuti. Otpor koji je ukrajinski narod pružio bio je impresivan. Sada je pitanje koliko će on nastaviti da povećava neselektivno nasilje i koliko dugo će njegove vlastite trupe održavati svoj moral i zamah. Narod Ukrajine se bori za svoje domove. Ruski vojni obveznici slijede naređenja, a mogli bi čak i pucati na ljude sa kojima su u srodstvu, jer toliko Rusa i Ukrajinaca ima rodbinske veze. Plaćenici iz Wagnera stekli su krvavo iskustvo na mjestima poput Sirije i raznih dijelova Afrike. Njihova će uloga biti taktička i potpuno bez vrijednosti. Očekujte zvjerstva od njih – poručuje Perry.

Perry: Iako je počelo polako, stalno povećanje opsega sankcija i vojne podrške Ukrajini bilo je impresivno – posebno ako se ima u vidu da su zemlje poput Njemačke i Švicarske (konačno) izašle iz svoje zone udobnosti

Čovjek se, kaže, može zapitati da li misli da bi imao više koristi od sveopšteg napada koji bi rizikovao više međunarodnog poniženja, pa čak i unutrašnjeg odbijanja, ili bi želio da opsadom polako stisne Kijev i njegov otpor, čineći ga humanitarnom katastrofom koja će biti poznato svima u Sarajevu. Međutim, i ovo bi zahtijevalo stalnu liniju snabdijevanja trupama koje okružuju grad i državu za koje bi mogao otkriti da nije u stanju da ih održava.

Iznenađena je ujedinjenim djelovanjem zapadnog svijeta prema Rusiji, nizom oštrih ekonomskih sankcija i zabrana usmjerenih na potpunu izolaciju Rusije.

– Iako je počelo polako, stalno povećanje opsega sankcija i vojne podrške Ukrajini bilo je impresivno – posebno ako se ima u vidu da su zemlje poput Njemačke i Švicarske (konačno) izašle iz svoje zone udobnosti kako bi učinile pravu stvar. Naravno, postoje određene sankcije (na primjer, vezane za energetiku), ali kombinacija finansijskih sankcija, ograničenja putovanja avionom i širokih znakova globalne popularne podrške koje vidimo pokazuje koliko su ljudi mislili da je ova vrsta nasilja u Europi dio prošlosti – zaključuje Perry.