Valentin Inzko za Fokus.ba: Nadam se da će Milorad Dodik što prije povući ručnu!

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u intervjuu za Fokus.ba izjavio je kako se nada da će aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik što prije “povući ručnu i shvatiti da sukob sa cijelim svijetom neće donijeti ništa dobro ljudima čije interese tvrdi da štiti”.

Govorio je i o tome da li će Evropa Dodiku izreći zabranu putovanja, zatim o o američkoj politici prema BiH odnosno o dolasku novog predsjednika Joea Bidena, te unutrašnjopolitičkim blokadama.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Fokus: Nakon što je Njemačka vlada zvanično kao kandidata istaknula Christiana Schmidta, imate li informaciju iz diplomatskih krugova hoće li u konačnici i uslijediti njegove imenovanje kao vašeg nasljednika i kada? Od čega to ovisi i koja je procedura?

Inzko: Na moje veliko žaljenje, ne mogu Vam dati precizan odgovor kada je riječ o vremenskom roku. O imenovanju odlučuju članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, kao i kandidat sâm. Članovi PIC-a predlažu kandidate, a u ovom trenutku gospodin Schmidt je jedini kandidat koji bi me naslijedio na ovoj poziciji.

Fokus: Šta mislite o tvrdnjama koje su iznijeli Kurt Bassuener i Toby Vogel iz Vijeća za demokratizaciju politike objavljenim u EU Observeru da Njemačka nominacijom Schmidta želi zapravo preduhitriti poteze američkog predsjednika Joea Bidena i generalno kako vam izgleda teza o ustupcima Rusiji s obzirom na njegove veze s tom državom?

Inzko: Zaista ne želim komentirati razne medijske napise ili teorije. Koliko vidim, posvećenost međunarodne zajednice Bosni i Hercegovini ponovno je ojačana. Svakako se nadam da će bh. lideri to prepoznati i da neće propustiti ovu priliku. Po mom mišljenju, ovo je posljednja prilika, jer još uvijek ima ljudi koji su bili u Daytonu i još uvijek postoje ljudi koji se sjećaju BiH i brinu o njoj, poput predsjednika Bidena, ali i mnogih Evropljana. U svijetu postoje veći i recentniji problemi koji će, prije ili kasnije, gurnuti Bosnu i Hercegovinu u stranu, potisnuti je u drugi plan. U skladu s tim, prilika koja se trenutno pruža mora se iskoristiti.

Novi američki predsjednik Joe Biden odlično poznaje i veoma dugo prati situaciju na Balkanu. To se vidi i po brojnim posjetama regiji tokom njegove političke karijere. Tokom njegove posjete BiH 15. maja 2009. godine, u svojstvu potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država, on i ja smo imali vrlo dobar i sadržajan sastanak. Također je ohrabrujuće i to što on oko sebe ima niz visokokvalificiranih ljudi koji se bave ovom regijom i poznaju izazove sa kojima se ona susreće, poput Billa Burnsa, koji je bio zamjenik Hillary Clinton, ili Samanthe Power, koja je napisala opsežnu knjigu o genocidu, da navedem samo neke od njih.

Vjerujem da će predsjednik Biden, zajedno s evropskim partnerima, uključujući Njemačku, uvesti novu dinamiku koja će pomoći da se okrene nova stranica u ovom dijelu Evrope.

Fokus: Vaš najveći politički neprijatelj u BiH, već duže vrijeme, je Milorad Dodik. U posljednjem istupu ste ga čak nazvali i kukavicom u kontekstu uklanjanja ploče sa studentskog doma na Palama, pa i u vezi s ovom pričom oko ukrajinske ikone. Smatrati li da polako dolazi i kraj njegovoj političkoj karijeri?

Inzko: Bio bih Vam zahvalan ako ne bismo koristili riječi poput „neprijatelji“. Previše je oštre retorike u javnom diskursu. Nemojmo joj doprinositi. Ali – da smo bili na suprotnim stranama, to je tačno.

Puno puta sam rekao da gospodin Dodik ima izuzetan talenat, izuzetnu energiju i mnoštvo ideja. Da ih je pravilno koristio, mogao je biti pokretač promjena koje su ovoj zemlji toliko potrebne.

Nažalost, iz meni nepoznatih razloga, on je izabrao drugi put. Žalosno je vidjeti kako takav talenat propada, sa svakodnevnim trabunjanjem, prijetnjama, svakakvim izjavama i komentarima, otrovnim strijelama ispaljenim lijevo i desno, bez ikakvog razmišljanja o posljedicama. To je više nego sramotno, jer koči ovu zemlju.

Što se tiče nastavka ili kraja njegove političke karijere, zaista ne mogu komentirati, osim što moram reći da se nadam da će što prije povući ručnu i shvatiti da sukob sa cijelim svijetom neće donijeti ništa dobro ljudima čije interese tvrdi da štiti. Jedan bizaran primjer je zajednički evropski broj za hitne slučajeve, 112. Dodik očekuje da će se cijela Evropa prebaciti na broj za hitne slučajeve RS-a, 121, jer smatra da će se korištenjem broja 112 nadležnosti za to prenijeti sa RS na državu. Apsurdno!

Fokus: Kada ste svojevremeno u UN-u naveli da ćete se zalagati da se Dodiku zabrani putovanje u EU kao mjera zbog njegovog destruktivnog djelovanja u BiH nekako je to doživljeno kao malo vjerovatno da će se desiti. No u decembru 2020. Vijeće Evropske unije je usvojilo odluku i uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija za ljudska prava. Dakle, hoće li se to zaista desiti, ono što ste najavljivali?

Inzko: Vrijeme će pokazati šta će se dogoditi, ali samo ću reći da ostajem čvrst u uvjerenju da oni koji poduzimaju destruktivne radnje treba da osjete posljedice tih radnji. S tim u vezi mislim poduzeti neke dodatne korake.

Fokus: Kako gledate na sveukupni ćorsokak u kojem se nalazi BiH zbog uvjetovanja i opstrukcija vladajućih političara a poglavito SNSD-a i HDZ-a? Kada je riječ o HDZ-u formiranje nove Federalne vlade je totalno blokirano zbog uvjeta koji se zove novi Izborni zakon, a pitanje je kada će Mostar uopće dobiti gradonačelnika uzme li se u obzir šta se u proteklim sedmicama sve izdešavalo?

Inzko: Naravno, ne bi trebalo biti uslovljavanja. Vladu FBiH trebalo bi formirati što je prije moguće. Prošle su dvije i po godine od izbora. Sramotno je što rezultati još uvijek nisu provedeni. Zašto imamo izbore ako se njihovi rezultati neće provoditi? To je jedinstveno u svijetu i predstavlja očigledno kršenje volje građana i takav potcjenjivački stav prema građanima mora prestati.

Političari su tu da ispoštuju volju građana, volju birača – a ne obrnuto. Sve dok unosne pozicije ostaju glavni motiv, građani će snositi posljedice. Ta paradigma se mora promijeniti.

Građani Mostara to znaju bolje od svih ostalih u ovoj zemlji. Čekali su više od jedne decenije da ostvare svoje osnovno demokratsko pravo! Zar nisu čekali dovoljno dugo? Zar zaslužuju da budu svjedoci prepirki oko budućeg vođstva? Mislim da je odgovor jasan. Stoga je na novom Gradskom vijeću Mostara da bez odgađanja izabere novog gradonačelnika i da to ne vežu ni za kakvo drugo pitanje. To nije samo moje očekivanje, već i očekivanje birača u Mostaru.

Fokus: Ako uzmemo u obzir da ćete uskoro dobiti nasljednika, šta možete u osvrtu reći u vezi s potezanjem Bonskih ovlasti. Da li ste bili preblagi? Smatrate li da ste možda morali u nekim situacijama presjeći i nametnuti rješenje?

Inzko: Čvrsto vjerujem da su dobra domaća rješenja najbolja i najtrajnija i da im uvijek treba davati prednost. Takođe mislim da je domaća odgovornost fantastičan koncept. Vidjeli smo je na djelu od Singapura do Baltika, ali na Balkanu u manjoj mjeri. To je ono što je međunarodna zajednica pokušala postići – da domaći lideri preuzmu punu odgovornost za napredak zemlje. Vjerovali smo da je pravo vrijeme za ovaj pristup. Međutim, budući da očekivani napredak nije postignut, jasno je da smo prerano donijeli tu odluku. Volio bih da imam više podrške za upotrebu bonskih ovlasti, prije svega u nekim tehničkim oblastima, ne nužno za masovnu smjenu političara, iako su neki to zaslužili.

Imali smo dvije faze od Daytona – jednu su obilježile snažne intervencije međunarodne zajednice putem bonskih ovlasti, prvih deset godina nakon Daytona, kada su stvoreni svi simboli BiH, poput najstabilnije valute na Balkanu, zastave, himne, formiranja granične policije, zajedničkih pasoša i registarskih tablica, zajedničkog Ministarstva odbrane, te druga faza, u kojoj smo očekivali da će domaći lideri preuzeti kormilo. Sada ulazimo u treću fazu koja bi, vjerujem, trebala biti kombinacija elemenata prethodne dvije.

Ne bismo trebali zazirati od upotrebe tog instrumenta ako situacija to zahtijeva.