Usvojeni zaključci za efikasniju prevenciju i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i femicida

Na vanrednom sastanku ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića s predstavnicama Upravnog odbora Sigurne mreže BiH nevladinih organizacija, u okviru kojih djeluju sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja, pripremljeno je 11 zaključaka kojim se poziva na hitnu i koordiniranu akciju svih nivoa vlasti u BiH.

Zaključci će biti dostavljeni na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Cilj sastanka bio je isticanje neophodnosti koordinacije svih nivoa vlasti u provedbi preporuka komiteta Vijeća Evrope za praćenje provedbe Istanbulske konvencije (GREVIO Komiteta), a u svrhu efikasnije prevencije i zaštite od rodno zasnovanog nasilja i femicida u BiH.

U navedenim zaključcima između ostalih traži se hitno donošenje propisa i podzakonskih akata kojima će se obezbijediti efikasna zaštita žrtava nasilja u skladu sa standardima Istanbulske koncencije, a naročito vezano za kaznenu politiku.

Policija, pravosuđe i centri za socijalni rad moraju poduzimati sve potrebne mjere kako bi se osigurala fizička sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja djece i prekinuti krug moći i zlostavljanja od počinioca.

play_arrow

Uznemirujuće

---

Novi snimak zlostavljanja osoba s invaliditetom u Zavodu Pazarić

Policija i centri za socijalni rad uz podršku pravosuđa i drugih subjekata zaštite obavezni su profesionalno, temeljito i dosljedno provoditi procjene rizika u upravljanju rizikom od rodno zasnovanog nasilja.

Između ostalih, zaključcima se traži da se obezbijede standardi za postupanje i finansiranje programa za rad sa počiniocima nasilja, zatim uvođenje sistematične i obavezne obuke o svim oblicima nasilja prema ženama, te redovno i sistematično prikupljaju administrativni podaci za sve oblike nasilja nad ženama.

Također, javni servisi treba da realiziju dugoročene i kontinuirane sadržaje za podizanje svijesti šire javnosti o prevenciji i zaštiti žrtava od svih oblika rodno zasnovanog nasilja.

Međi zaključcima sastanka je i zahtjev za poboljšanje sistema funkcionisanja i koordinacije postojećih tijela za praćenje provedbe Istanbuske konvencije, popunjavanje Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu, te donošenje Akcionog plana za provedbu preporuka kojeg će implementirati svi nivoio vlasti u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima.

Ministar Hurtić na pres-konfrenciji, nakon tragičnog događaja u Gradačcu, uputio je poruke svim suprugama, svoj djeci koji su maltretirani u porodici, kada se odluče da izađu iz te kuće da potraže bezbjednost, pomoć, te da se nasilniku u porodici više ne vraćaju.

-Danas je Dan žalosti u BiH. Apelujem na medije da idemo dalje, da vršimo pritisak da se ovakava tragedija nikada i nigdje više ne desi – kazao je Hurtić.

Sastanku je prisustvovala i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald, koja je uputila saučešće porodici ubijene Nizame Hećimović, te naglasila da su se tragična događanja u Gradačacu mogla izbjeći.

-Prema nesužbenim statistikama u zadnjih šest godina 60 žena je stradalo kao žrtve femicida. To je praktično jedna žena mjesečno. Osamdesetpet posto žena u BiH ne prijavljuje nasilje kojim su izložene policijskim organima iz raznih razloga. Ono čemu smo svi svjedočili proteklog petka je zapravo propust sistema da adekvatno reaguje i spriječi nešto što se apsolutno moglo spriječiti – kazala je Macdonald.

Navela da je ženska udruženje rade unazad decenijama sa porodicama, direktno sa ženama i djecom i vrlo su jasna i glasna u svojim stavovima.

Sastanku su prisustvovale predstavnice Upravnog odbora Sigurne mreže BiH nevladinih organizacija u okviru kojih djeluju sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja – Gordana Vidović (“Budućnost, Modriča), Jasmina Mujezinović (“Fondacija lokalne demokratije“, Sarajevo), Radmila Žigić (“Fondacija Lara”, Bijeljina), Irma Šiljak (“Medica”, Zenica), Amila Žikić (“Vive Žene”, Tuzla), Aida Behram (“Žene sa Une”, Bihać), Gorica Ivić (“Udružene žene”, Banja Luka) i Azra Hasanbegović (“Žena BIH”, Mostar).