Ustavni sud spriječio moguće blokade iz RS-a

Ustavni sud Bosne i Hercegovine promijenio je u ponedjeljak 19. juna pravilnik po kojem radi ova institucija kako bi spriječio moguću blokadu održavanja plenarnih sjednica, piše Radio Slobodna Evropa.

Ustavni sud je na vandrednoj sjednici izbrisao član kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati “najmanje jedan sudac iz Republike Srpske i tri suca iz Federacije”.

Sastav Ustavnog suda

Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).

Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.

Zastupnički dom Federacije nije imenovao nedostajućeg suca nakon što je prije deset mjeseci u penziju otišao Mato Tadić. Imenovanje bi se trebalo naći na dnevnom redu 21. juna i predmet je političkih sporenja između različitih stranaka u ovom entitetu.

Narodna skupština Republike Srpske sedam mjeseci odgađa imenovati novog sudiju koji bi zamijenio sudiju Miodraga Simovića koji je također u penziji.

Slučaj Knežević

Ustavni sud BiH stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj.

Narodna skupština RS je nakon toga u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala sudiju Zlatka M. Kneževića da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju. Mandat sudije traje do 70. godine.

Stranke iz RS-a na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, ali i Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića u Federaciji BiH, godinama se zalažu za odlazak trojice stranih sudija umjesto kojih bi se izabrali domaći.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH od 19. juna da promijeni svoj pravilnik o radu, plenarne sjednice moći će se održati i ako u sudu ne bude nijednog sudije iz Republike Srpske.

Odlaskom Kneževića u penziju. ako ne bude imenovano dvoje sudija iz RS-a i jedan iz Federacije BiH, u sudu će ostati šest sudija. Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo pet sudija. Da bi se usvojila neka odluka potrebno je da za nju glasa pet sudija.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmotrio je, na vanrednoj sjednici, vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića, saopštili su danas iz ove institucije.

U vezi s tim, Ustavni sud ponovo izražava bezrezervnu podršku potpredsjedniku Kneževiću koji je, uprkos raznim teškoćama s kojima se suočavao, uvijek u punom kapacitetu doprinosio radu Ustavnog suda. Svojom profesionalnošću i odlučnošću potpredsjednik Knežević je, između ostalog, tada u kapacitetu predsjednika Ustavnog suda, uspješno proveo Ustavni sud kroz krizu izazvanu pandemijom. Ustavni sud najoštrije osuđuje sve političke pritiske na potpredsjednika Kneževića i poziva sve da se od toga uzdrže.

Nezapamćena kriza

-Nesumnjivo je da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno suočava s najvećom krizom, u posljednjih 28 godina postojanja. U javnosti se, tim povodom, objavljuju i prenose dezinformacije o određenim ustavnopravnim pitanjima – navodi se.

U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje sastav i način izbora sudija u Ustavni sud BiH.

-Niko drugi, niti jedan zakonodavni ili izvršni organ, nema ustavnu nadležnost da „povuče“ sudiju koji je izabran u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Jedini način na koji može prestati funkcija sudiji u Ustavnom sudu je onaj koji propisuje Ustav Bosne i Hercegovine – ističe se.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija).

-Odredbe Ustava Bosne i Hercegovine ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući to u vidu, Ustavni sud je na današnjoj vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila – navodi se.

U saopćenju za javnost ‘Ustavni sud podsjeća Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske da već deset, odnosno sedam mjeseci nisu izvršili svoju ustavnopravnu obavezu i izabrali sudije koji trenutno nedostaju u Ustavnom sudu, čime otežavaju rad Ustavnog suda’.