Ustavni sud BiH razmatra ustavnost kriminalizacije klevete u RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučivaće na plenarnoj sjednici u četvrtak , 18. januara o zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi kojim se kriminalizuje kleveta u bh. entitetu Republika Srpska (RS).

Apelaciju je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH krajem augusta prošle godine.

Zvizdić je uputio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud BiH obustavio primjenu odredbi kojima se u RS kleveta tretira kao krivično djelo do konačne odluke Ustavnog suda BiH o ustavnosti, podsjeća Radio Slobodna Evropa.

Kleveta u RS je kriminalizovana izmjenama entitetskog Krivičnog zakonika, koje su usvojene u Skupštini Republike Srpske u julu 2023. godine. Time su se vladajuće stranke u RS, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji se nalazi na listi sankcionisanih SAD i Velike Britanije, potpuno oglušile na upozorenja Evropske unije, Venecijanske komisije, OSCE-a, te medijskih radnika, da se radi o potezu kojim se ugrožavaju sloboda govora i izražavanja.

Izmjene su stupile na snagu 26. augusta, od kada je kleveta u RS i zvanično postala krivično djelo.

U tekstu zakona, klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, te su predviđene i novčane kazne od 500 do 3.000 eura.

Šta stoji u apelaciji Denisa Zvizdića?

Zvizdić je u apelaciji upozorio da odredbe iz zakona daju mogućnost policiji ili tužilaštvu da proizvoljno može podnositi krivične prijave ili pokretati krivične postupke protiv većeg broja lica koja koriste različite alate komunikacije.

U svojstvu ovlaštenog podnosioca uputio sam Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna KZ RS kojim se kriminalizira kleveta. Takav Zakon imao bi u primjeni negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele BiH, a posebno bi otežao rad medijima. pic.twitter.com/NKBZCdzVGG

— Dr Denis Zvizdić (@DrZvizdic) August 30, 2023

Kriminalizacija klevete u RS, po Zvizdićevom mišljenju, krši odredbe Ustava BiH koje govore o ljudskim pravima i demokratskim načelima, diskriminaciji, a krše i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.

Zvizdić je, nakon podnošenja apelacije rekao da bi kriminalizacija klevete u primjeni imala negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a posebno bi bio otežan rad medija.

Rad Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi.

Posljednja u nizu je odluka da entitetski Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH.

Pored ove, Ustavni sud BiH je u protekih nekoliko godina stavio van snage zakon donesen u RS kojim se zabranjuje knjiženje imovine na taj bh. entitet, zakon o statusu državne imovine, pojedine članove zakona o poljoprivrednom zemljištu i o unutrašnjoj plovidbi i zakon o šumama.

Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

Milorad Dodik, predsjednik RS izjavio je 17. januara novinarima u Sarajevu “da ne važe odluke Ustavnog suda u ovom sastavu”, aludirajući na odlučivanje bez srpskih sudija.

Naime, Ustavni sud BiH će 18. januara zasijedati prvi put bez sudija iz RS, jer je sudija Zlatko Knežević od početka godine u penziji. Ranije je mandat istekao sudiji Miodragu Simoviću. Vlasti RS odbijaju da izaberu nove sudije, dok se ne usvoji zakon kojim će biti definisan odlazak troje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH trenutno radi u sastavu dva Bošnjaka, jednog Hrvata i troje stranih sudija. Nedostaje i još jedan sudija hrvatske nacionalnosti oko čijeg izbora još nema dogovora u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH.

Ovaj sud se sastoji od devet sudaca, a njihov mandat traje do 70. godine života.

Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četiri suca, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu sudaca, koji su u praksi Srbi.

Preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.

Inače, u Skupštini RS je krajem juna 2023. godine usvojen i zakon prema kojem se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske.

Protiv Dodika se već vodi proces pred Sudom BiH, gdje je optužen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, koji je, između ostalog poništio i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Podnesena je i krivična prijava Tužilaštvu BiH protiv predsjednika RS i zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH zbog učešća u organizaciji obilježavanja 9. januara, kao neustavnog Dana Republike Srpske.