Ustavni sud BiH odbio apelaciju Ćamila Durakovića

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovanu apelaciju Ćamila Durakovića podnesenu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra 2016. godine.

Naime, apelant je 1. novembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio apelaciju protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra 2016. godine kojim je Sud Bosne i Hercegovine odbio kao neosnovanu apelantovu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine koju je donijela Centralna izborna komisija 17. oktobra 2016. godine.

Apelant je zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi Centralnoj izbornoj komisiji BiH bilo naloženo: da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika općine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.

Između ostalog, Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da nije povrijeđeno apelantovo pravo jer je apelantu bilo omogućeno da se prijavi za učešće na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.

Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.

Ustavni sud je zaključio da su neosnovane apelantove tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Ustavni sud je utvrdio da apelant nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da biraju načelnika.

S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.

Na današnjoj sjednici Velikog vijeća Ustavni sud BiH je, između ostalog, razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi.