Uskoro presuda: Šta se sve dešavalo na suđenju Dodiku i koliku kaznu može dobiti

Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenoga glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću približava se kraju, a završne riječi 19. februara sljedeći su korak uoči prvostepene i potom pravosnažne presude.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.

Suđenje su obilježile optužbe odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.

Ako budu pravosnažno osuđeni za nepoštivanje odluke visokog predstavnika, prijeti im zatvorska kazna do pet godina, smjena s dužnosti i zabrana obavljanja funkcija.

Dodikovi stavovi o sutkinji i tužiteljima

Prvo ročište 5. februara 2024. godine prekinuto je na pola sata zbog buke iz sale za goste ispunjene Dodikovim pristalicama koje je policija morala ispratiti iz zgrade suda.

Dodik je ponavljao da je riječ o “političkom procesu” i da je jedino Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne Christian Schmidt kojeg je nazvao “nelegalnim”.

Na pitanje sutkinje je li razumio optužnicu, Dodik je rekao da “ništa nije razumio”, a kada je upitan za lične podatke, poput datuma rođenja, odgovorio je da “kad sam se rodio nisam bio svjestan”.

Dodikova odbrana je zatražila izuzeće svih sedam sudaca koji su u januaru 2024. godine odbili premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci zbog navodne pristranosti, te su tražili ponovno razmatranje tog zahtjeva.

U dva zahtjeva za prebacivanje suđenja u Banja Luku, koje je Sud BiH odbijao, navodili su izjave zvaničnika za koje su tvrdili da se “u njima Dodik unaprijed osuđuje”.

Početkom oktobra 2024. godine, Dodikova odbrana je drugi put zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović, koju je Dodik tad optužio da nije poduzela ništa povodom ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu 1990-ih, kad je radila u tom hercegovačkom gradu.

Sud BiH je to nazvao napadom na njen ugled i profesionalnu karijeru, te pojasnio da su za taj zločin osuđeni pripadnici Policijske stanice Konjic i odbio zahtjev Dodikove odbrane za njeno izuzeće.

Zabranjena pitanja o “političkom procesu”

Sutkinja Uzunović je redovno zabranjivala pitanje Dodikove odbrane svjedocima o “političkom procesu”, a sam Dodik je na ročištu 25. septembra 2024. pitao sutkinju “da li ona misli da suđenje nije politički proces”, ali nije dobio odgovor.

Što se tiče ostalih svjedočenja, na ročištu 29. januara 2025. godine, ministar policije RS-a Siniša Karan, koji je profesor ustavnog prava i Dodikov savjetnik, je izjavio da je savjetovao Dodika da potpiše ukaze, ali da ne postoji pisani trag tih sastanaka. Karan je kazao da Dodik samostalno donosi odluke i da je za njih odgovoran.

Na ročištu 5. februara 2025. kojim je završen dokazni dio postupka, tužitelj je pitao Dodika da li su na snazi dva zakona koja je on ukazom proglasio, a Schmidt ih ranije poništio, na što je Dodik kazao da “ne zna”.

Više svjedoka je tvrdilo da Schmidt nije visoki predstavnik, jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VS UN). Schmidta je imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC) u maju 2021. godine. Zapadne zemlje smatraju da potvrda VS UN-a nije potrebna, a Kina i Rusija koja više ne sudjeluje u radu PIC-a misle suprotno.

Odbrana je tražila da Sud pozove Schmidta da svjedoči, što je odbijeno.

Traženje odgode suđenja zbog službenih obaveza

Sud je odbio odgađanje dva ročišta u septembru 2024. ocijenivši da Dodikovi susreti s ministrom za dijasporu i borbu protiv antisemitizma u Vladi Izraela i učešća na Međunarodnom forumu pod nazivom “Ruska energetska sedmica” nisu obavezni u njegovoj ulozi predsjednika RS-a.

Suđenje 27. novembra odgođeno je za 5. decembar 2024. zbog poziva iz Parlamenta Austrije da dođe u službenu posjetu.

Dodik je operiran u Beogradu 9. decembra 2024. godine, što dovodi do nove odgode suđenja do početka januara, jer je tim sarajevskih liječnika ocijenio da nije bio sposoban prisustvovati ročištima. Odbrana je potom zatražila ponavljanje cijelog suđenja zbog pauze duže od 30 dana između dva ročišta što je sutkinja Uzunović odbila 29. januara 2025. godine.

Što je dovelo do suđenja?

Na sjednicama Narodne skupštine RS u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.

Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.

Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.