sarajevo
Usklađivanjem sudske prakse do najviših standarda zaštite ljudskih prava
Sudsku praksu stvaraju sudovi tumačenjem pravnih normi i njihovom primjenom na konkretne slučajeve, a neusklađena sudska praksa ozbiljno ugrožava pravnu sigurnost građana – precizirala je Braithwaite
Praksa sudova u Bosni i Hercegovini bilježi pomake u primjeni standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima u oblasti slobode i sigurnosti ličnosti, kao i u domenu slobode izražavanja, odnosno u pogledu harmoniziranja sudske prakse sa međunarodnim pravnim standardima i instrumentima.
Istaknuto je to danas uoči skupa u Sarajevu, upriličenog povodom predstavljanja Izvještaja “Praksa sudova u Bosni i Hercegovini u pogledu prava na slobodu i sigurnost ličnosti i prava na slobodu izražavanja“.
Radi se o publikaciji koju je sačinio Ustavni sud BiH u saradnji s AIRE (Advice on Individual Rights in Europe) centrom iz Londona i uz podršku britanske ambasade u BiH, a u čijem je fokusu dostizanje višeg stepena harmonizacije sudske prakse u BiH.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević novinarima je kazao kako spomenuta publikacija/izvještaj po prvi put unazad mnogo godina u Bosni i Hercegovini ‘donosi’ pregled prakse, ne samo najviših sudova, nego i prakse sudova okružnih i kantonalnih, čiji predmeti ‘ne dođu’ do Ustavnog suda.
Ocijenio je veoma značajnim da se kontinuirano naglašava važnost prava na slobodu i ličnu sigurnost, kao i prava na slobodu izražavanja.
Odgovarajući na novinarske upite u vezi sa sadržajem Izvještaja, Knežević je kazao kako element – pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, a koji je prisutan u predmetima koje riješava Ustavni sud BiH, gotovo u pravilu tretira pitanja u vezi određivanjem i produžetkom pritvora, te posebnim sigurnosnim mjerama koje se tiču osumnjičenog, odnosno optuženog.
Naveo je, u tom kontekstu, kako smo godinama svjedočili veoma visokom procentu ukidajućih odluka u predmetima koji su iz te oblasti dolazili pred Ustavni sud, te da se trend u tom pogledu posljednjih godina mijenja, odnosno da broj ukidajućih odluka ‘pada’, što govori u prilog tome da redovni sudovi sve više primjenjuju utvrđene standarde.
– Sloboda čovjeka je pravilo, izuzeci su lišenje slobode i svaki izuzetak mora biti detaljno obrazložen – naglašava Knežević, podsjećajući da se, istovremeno, bilježi i sve viši stepen zaštite profesionalnih medija u smislu zaštite prava na slobodu izražavanja pojedinca i medija.
Predstavljanje Izvještaja pozdravio je ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Matthew Field, istaknuvši kako je učinkovita vladavina prava na prvom mjestu kada se radi o povjerenju, kako građana, tako i investitora.
– Potreba za harmonizacijom prakse sudova BiH s odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH jasno je navedena u svim relevantnim izvještajima – kazao je Field.
Dodao je kako će sudije u BiH putem spomenute publikcije imati pregled svih relevantnih sudskih odluka i principa pravnog tumačenja, navodeći kako pravo na slobodu ličnosti i izražavanja predstavljaju samu srž demokratskog društva.
Na značaj harmonizacije sudske prakse ukazala je i menadžerica Programa za zapadni Balkan pri AIRE Centru Biljana Braithwaite, potcrtavajući važnost implementacije standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima i drugih međunarodnih instrumenata.
Načelo pravne sigurnosti je, kako je kazala, temeljni element vladavine prava, “a što se ostvaruje pravilnom primjenom prava i dosljednom sudskom praksom i na taj način pravdu čini vidljivom svakom građaninu i jača povjerenje u rad pravosuđa uopće”.
– Sudsku praksu stvaraju sudovi tumačenjem pravnih normi i njihovom primjenom na konkretne slučajeve, a neusklađena sudska praksa ozbiljno ugrožava pravnu sigurnost građana – precizirala je Braithwaite.
Nasuprot tome, usklađena sudska praksa je, kako navodi, veoma važna za pravično suđenje, kao i u pogledu prava na zakonitu i obrazloženu odluku i ona štiti od arbitrarnosti i pojava da se donose različite odluke po istovjetnim pitanjima.
Spomenuti izvještaj sačinjen je na temelju oko 150 odluka Ustavnog suda BiH i 120 odluka redovnih sudova, koje su donesene od 2015. do 2019. godine, a prikazuje relevantne odluke sudova i tumačenja normi iz dvije izuzetno značajne oblasti Evropske konvencije o ljudskim pravima – zaštite prava iz člana 5. (pravo na slobodu i sigurnost ličnosti) i zaštite prava iz člana 10. (prava na slobodu izražavanja).
Kako je rečeno, prezentirani izvještaj na određen način promovira usaglašavanje/harmonizaciju sudske prakse u BiH, prvenstveno s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, što je jasno naglašeno u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine.
Publikacija je prevedena na engleski jezik i uvrštena u biblioteku Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Evropskog suda u Luxembourgu, koji je zadužen samo za članice EU.
