Urušava se tlo u Hercegovini, otvaraju se duboke rupe

Na području Koćuše u Vitini, na obalama rijeke Trebižat u ovom dijelu zvanoj Mlade, obrađivanje zemljišta postaje opasno po život. No, često propadanje tla i otvaranje rupa u zemlji dubokih po nekoliko metara nije novina za Vitinjane, pa tako i za Ivana Juriča kojeg je samo veliki oprez dijelio od najgoreg, piše Dnevni list.

Sloj zemlje od samo 60-ak centimetara

“Tlo se prolomilo ispod mog traktora dok smo brali kukuruz, ali na svu sreću nisam upao. Otvor same rupe je oko 60×100 centimetara, a dubina je oko četiri do pet metara. Koliko se moglo vidjeti, površina samog kanala ispod zemlje je nekih 12 metara kvadratnih s tim da se proteže prema zapadu. Nažalost, više se ne može vidjeti i snimiti bez podzemnih kamera”, kaže Ivan Jurič.

No, on ističe kako ove pojave na ovom području, zbog neposredne blizine rijeke Mlade, nisu rijetkost te da su ih vlasnici zemljišta i prije uočavali.

Zanimljivo je da je sloj zemlje koja se obrađuju i po kojoj voze traktori, po ovome, jedva nešto viši od 60-ak centimetara te da su je držale-podupirale sedre, sedimentne stijene, šupljikave stijene, u ovom slučaju izduženog oblika.

“Ispod su kanali te sam označio samo opasno područje kako neko ne bi upao”, kaže Jurič.

U kršu nema pravila

Da je ovo česta pojava u kraškoj zapadnoj Hercegovini za Dnevni list kaže i profesorica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr.sc. Amira Galić.

“Da, to je raširena pojava u kršu i ne događa se samo kod nas, ali je najuočljivija u zapadnoj Hercegovini. U kršu vrijedi samo jedno pravilo – da pravila nema i ne može se napraviti tačna procjena ovog stanja kao i da ne možemo dati pretpostavku gdje će se to dogoditi“, komentira profesorica Galić.

Ona pojašnjava da je ulegnuće tla, tzv. “propadanje” uzrok činjenici da je krško tlo sastavljeno od topivih stijena, kalcijevog-karbonata topivog u vodi.

“Zbog toga se to najčešće događa nakon kiša. S druge strane, radi se o vrlo plodnom tlu tako da je to dvosjekli mač. Na žalost, geofizičko istraživanje tog područja nakon kojeg bi dobili snimak stanja, nije rađeno i jako je skupo”, zaključuje profesorica Galić.

Zanimanje speleologa

Iz Speleološkog društva ‘Herceg’ Mostar kažu da je slična pojava zabilježena i na području lokacije Vrdi kod Mostara.

“Svugdje gdje ima podzemnih voda ili je lokacija u blizini vode ima jama. Konkretno za područje toka rijeke Trebižata, gdje je kraško područje, ovim obiluje. Svakako da bi bilo jako zanimljivo istražiti moguće podzemne tunele na tim mjestima”, komentira Žana Marijanović, predsjednica speleološkog društva “Herceg” Mostar.

Na hiljade kvadratnih metara obradive površine područja Koćuše, na kojima se uzgajaju poljoprivredne kulture oduvijek je vrlo opasno područje, posebno za teške poljoprivredne mašine. Za sada, ostaje za nadati se da ćudljivo hercegovačko tlo neće uzeti svoje žrtve.