Uplata 10,5 miliona KM “Malini” bila spremna dan prije potpisivanja ugovora?

Pred Sudom BiH u predmetu protiv optuženih koji su učestvovali u nabavci 100 respiratora ACM812 A kupljenih u aprilu 2020. godine za oko 10,5 miliona KM, danas je svjedočila diplomirana ekonomistica Jelena Znahor, nekadašnja uposlenica u Jedinici za budžetsku inspekciju pri Federalnom ministarstvu finansija.

PIŠE: Semira DEGIRMENDŽIĆ

Znahor je zajedno s kolegicom iz te jedinice po zahtjevu Tužilaštva BiH od 16. novembra 2020. godine izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Federalnoj upravi Civilne zaštite (FUCZ), kako bi bio utvrđen način trošenja svih budžetskih sredstava u FUCZ-u od 16. marta do 16. novembra 2020. godine, s posebnim akcentom na način nabavke respiratora.

Kako je danas pojasnila svjedokinja, s obzirom na to da su ona i njena kolegica Azra Avdić imale rok od sedam dana da izvrše kontrolu obimne dokumentacije, one su sačinile djelomični Zapisnik o inspekcijskoj kontroli u FUCZ-u te ga dostavile Tužilaštvu BiH.

NEMA DOKAZA DA JE PONUDA “MALINE” BILA NAJPOVOLJNIJA

Ročište su u nekoliko navrata obilježile tenzije na relaciji tužitelja Tužilaštva BiH i optuženih i njihovih odbrana, a osim što je predsjednica Sudskog vijeća Džemila Begović opominjala ove dvije suprotstavljene strane, više puta morala je reagirati i kako bi zaštitila svjedokinju od pritiska odbrane i optuženih da je Znahor pod utjecajem tužitelja, kao i da se izjašnjava o navodima i tvrdnjama bitnim za ovaj predmet, a koji nisu u njenoj nadležnosti.

Burnim reakcijama pojedinih optuženih i njihove odbrane prethodile su izjave Jelene Znahor u kojima je ona odgovarajući na pitanja tužitelja Tužilaštva BiH Mirze Hukeljića i Džermina Pašića kazala šta je utvrdila inspekcijska kontrola u FUCZ-u.

Znahor je naglasila da je inspekcijski nalaz sačinjen na osnovu dokumentacije dobivene iz FUCZ-a, a kontakt osoba bila je Sanita Alagić, pomoćnica direktora u Upravi, koja je ranije također bila svjedokinja u ovom predmetu.

Premda je inspekcija kontrolirala sve nabavke vršene u FUCZ-u od marta do novembra prošle godine, očekivano, danas je najviše govora bilo o tome šta je inspekcija pronašla u vezi s dokumentima koji se odnose na nabavku 100 komada respiratora ACM812 A plaćenih iz budžeta oko 10,5 miliona KM.

Suština inspekcijskog nalaza se odnosi na to da je tokom kontrole utvrđeno da je FUCZ prije nego što je dobio ponudu “FH Srebrena malina” za nabavku respiratora ACM812 A već imao osam ponuda koje su se, također, odnosile na nabavku respiratora, ali zbog toga što je prije inspekcijske kontrole Državna agencija za istrage i zaštite (SIPA), kako je rečeno inspektoricama, izuzela šest ponuda, one nisu imale uvid u njih.

Za inspekciju je bilo sporno to što je FUCZ prilikom potpisivanje ugovora s “Malinom” naveo da je vršio analizu ponuda i da je ona pristigla od “FH Srebrena malina” ocijenjena najpovoljnijom, ali Uprava inspekciji nije dostavila nikakav dokaz o tome na osnovu čega su zaključili da je ta ponuda najpovoljnija.

– Mi nismo dobili nikakav dokaz da je FUCZ kontaktirala s bilo kojim drugim ponuđačem, iako smo tražili da nam dostave svu dokumentaciju o eventualnoj korespondenciji s ostalim ponuđačima – kazala je Znahor.

Svjedokinja je potvrdila da je u dokumentaciji koju je dobila bilo nekoliko ponuda koje su sadržavale cijenu, količinu i rok isporuke respiratora, kao i da neke ponude nisu sadržavale sve potrebne elemente, međutim, pojasnila je da nije posao inspekcije da razmatra i analizira ponude, nego im je trebao dokaz o tome na koji način je FUCZ izvršio selekciju najboljeg ponuđača, a to od Uprave nisu dobili.

Dalje , kao primjedbu FUCZ-u u procesu nabavke respiratora inspekcija je istaknula to da ponuda “FH Srebrene maline” za nabavku respiratora od 2. aprila 2020. uopšte nije protokolisana, što je, kako je kazala svjedokinja, u suprotnosti s Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju.

-Ta je ponuda evidentirana 3. aprila u Knjizi ulaznih faktura, a ponude se ne mogu evidentirati kao fakture – kazala je svjedokinja.

U Zapisniku inspekcije je evidentirano i da je Ugovor za nabavku respiratora tretiran kroz prizmu namjenskog trošenja novca, dok su za pravnu valjanost dokumenta uputili na nadležnost suda. Ipak, inspekcija je konstatirala da je evidentno da je članom 4. iz tog ugovora za nabavku respiratora njihova isporuka bila predviđena 15. aprila, do čega nije došlo, a nije ispoštovan ni član 8. tog ugovora koji je podrazumijevao da ukoliko ne bude ispoštovan rok za isporuku onda se ugovor raskida i novac se vraća kupcu, u ovom slučaju FUCZ-u, do čega, također, nije došlo.

NIJE BILO DOKUMENTACIJE O BONITETU FIRME

Znahor je odgovarajući na pitanje tužitelja Hukeljića, o tome da li je tokom inspekcijske kontrole u FUCZ-u utvrđivan bonitet “FH Srebrena malina”, kazala da inspekcija u dokumentaciji FUCZ-a nije pronašla nikakve dokaze o tome koliki je kapital te firme, da li je likvidna i sposobna za nabavku vrijednu 10,5 miliona KM, te je ponovila da je dobila samo ponudu “Maline” za nabavku respiratora i Ugovor te firme s FUCZ o nabavci 100 respiratora ACM812 A.

Svjedokinja je pojasnila i da je FUCZ kao budžetski korisnik 2. aprila 2020. godine u rubriku trezorske aplikacije u koju se unosi broj predračuna ili ugovora, unio naziv predračun s odgovarajućim brojem, međutim Znahor kaže da je u pitanju bila ponuda i da ona predračun nije našla u dokumentaciji koja joj je dostavljena.

Tužitelj Hukeljić prezentirao je danas u sudnici svjedokinji dva obrasca iz trezorske aplikacije FUCZ-a a, koje je ona kontrolirala tokom inspekcijskog nadzora u FUCZ-u , te je tužitelj svjedokinju pitao da li se u Obrazac 2 unose podaci s fakture, predračuna ili s ponude.

– S obzirom na to da ja nisam osoba koja radi u trezoru, ja na osnovu dostavljene dokumentacije mogu utvrditi da je u Obrascu 2 naveden predračun, a svo vrijeme se spominje ponuda. Po zakonu ponuda ne može biti osnov za plaćanje. Ovdje u ovom obrascu stoji predračun, a ja ne znam o kojem se predračunu radi, jer ga ja nisam vidjela. Pod tim brojem pod kojim je naveden predračun, nalazi se ponuda – kazala je svjedokinja.

Ono što je izazvalo najviše rasprave i sporenja odbrane i optuženih odnosilo se na i ranije spominjani datum 2. april 2020. naveden u dokumentu pod nazivom Obrazac 2 trezorske aplikacije koju koristi Federalna uprava civilne zaštite.

Svjedokinja je danas potvrdila da je prema dokumentaciji koju je ona dobila pri inspekciji, a koju je ocijenila relevantnom jer je među dokumentima i listing aplikacije, kao i podaci iz dnevnika pomoćne knjige jasno da je do unošenja terećenja računa u aplikaciji po osnovu nabavke respiratora došlo već 2. aprila, a Ugovor je FUCZ s “Malinom” potpisao 3. aprila 2020. godine.

– Nije postojao ugovor 2. aprila, a na taj datum uneseno je terećenje. Također, prema podacima iz dnevnika pomoćne knjige datum kada je stvorena obaveza navodi se 2. april. Ima više izvora iz kojih smo zaključili da je obaveza nastala 2.  aprila – kategorično je danas svjedokinja Znahor branila nalaz inspekcije.

Danas pokazani dokazi na kojima se redom vidi 2. april 2020. moći će naknadno biti i uvedeni zvanično kao dokaz, jer se njihovom izvođenju, a i ulaganju usprotivila odbrana Solaka i Hodžića, navodeći da ih Tužilaštvo BiH nije dostavilo uz optužnicu, te da su ove dokumente odbrane dobile tek sinoć putem e-maila.

Tužitelj Hukeljić kazao je da Tužilaštvo BiH nije imalo ove dokaze u vrijeme podizanja optužnice, te da ih nisu mogli dostaviti uz dorađenu optužnicu koja je rađena po nalogu Suda BiH, jer kako on tvrdi tad su mogli dopunjavati optužnicu samo po onim stavkama koje je zahtijevao Sud BiH.

Džemila Begović, predsjednica Sudskog vijeća kazala je da će ti dokazi biti uvršteni u dokazni materijal kada se provjere navodi Tužilaštva BiH o razlozima njihovog nedostavljanja uz optužnicu.

Za inspekciju je bilo sporno i to da je “FH Srebrena malina” u ugovoru navela garantni rok od 24 mjeseca za respiratore, a proizvođač je nudio garanciju na 12 mjeseci, pa se postavlja pitanje ko bi preuzeo garanciju u godini razlike u odnosu na onu koju je nudio proizvođač.

U dijelu unakrsnog ispitivanja svjedokinje, odbrana Fikreta Hodžića je konstatirala da je pitanje te razlike na dobavljaču i da je njegova stvar hoće li iz sredstava dobiti riješiti to pitanje.

Marsela Bajramović, advokatica Fahrudina Solaka tokom unakrsnog ispitivanja svjedokinje Znahor pokušala je od nje dobiti odgovor na konstataciju: “Slažete li se sa mnom da to ne znači što je napisan datum 2. april, da je to tad i urađeno”.
Sutkinja Begović zabranila je odgovor na ovo pitanje i kad ga je Bajramović preformulisala, a već kod prvobitnog ovog pitanja, sutkinja Begović je kazala : “Nego šta je? Svjedokinja je rekla da je radila na osnovu dokumentacije”.

Inače, odbrana optuženih tvrdi da je do upisivanja datuma 2. april u trezorsku aplikaciju došlo zbog greške, kako kažu, prilikom ručnog upisivanja tog datuma, te tvrde da se to znalo dešavati i u nekim drugim slučajevima.

SUTKINJA BEGOVIĆ SOLAKU: OSTAVITE SVJEDOKINJU NA MIRU

Jedna od ranijih svjedokinja iz FUCZ-a, tvrdila je da je greškom upisan 2. april, umjesto treći kada je i potpisan ugovor s “Malinom”.

Zbog ovih sporenja čak i sama svjedokinja je danas kazala da bi najbolje bilo da se provede vještačenje, a odbrana je kazala da će to i uraditi.

Optuženi Fahrudin Solak svjedokinju je prvo pitao da li je ona radila u periodu mart – april 2020.godine, na što mu je ona odgovorila da je početkom pandemije radila u to vrijeme, izuzev deset dana u mjesecu maju koje je provela na godišnjem odmoru.

Solak je na to kazao :”Ja tvrdim da to nije tačno”, iako se ne zna zbog čega je ovo pitanje bitno za nalaz inspekcije koji je Znahor radila u novembru te godine.

Dok je postavljao pitanje svjedokinji o tome da li ona zna kako “dolaze datumi u glavnu knjigu”, Solak je u jednom trenutku kazao i “pitajte ih da li smijete odgovoriti”, misleći na tužitelje kojima se nešto malo prije toga obratio i uz riječi “možda se i nasmijete”.

Sutkinja Džemila Begović nakon ovog je upozorila Solaka, a on je pitao “mora li svjedok tražiti saglasnost tužioca da odgovori”, na što mu je sutkinja Begović kazala “ostavite svjedokinju na miru”, te je Solaku kazala da on “viče, maše rukama” i da mu to nije prvi put.

Za Solaka je bilo bitno i da mu svjedokinja odgovori na pitanje, da li je prema pravilniku koji propisuje inspekcijsku kontrolu budžetskih korisnika vođa budžetskog nadzora prvonavedeni u zapisniku o nadzoru.

Svjedokinja je kazala da je vjerovatno tako, ali da su ona i kolegica Azra Alagić nalaz sačinile ravnopravno i zajedničkim radom, a koji je odobrio njihov nadređeni.

Optuženi Fikret Hodžić svjedokinju Znahor je pitao kako ona nije iz svih ponuda koje je vidjela shvatila da je “ponuda “Srebrene maline” bila najbolja”.

-Vrlo pomno sam analizirao Vaše izlaganje i ponovili ste više od 27 puta da ste se bavili analizom utroška sredstava. Kako u silnim analizama niste shvatili da je od svih ponuda, ponuda “Srebrene maline” bila najbolja – pitao je Hodžić.

Svjedokinja je ponovila da njen posao nije bio da analizira ponude, nego je FUCZ trebao inspekciji dostaviti dokaz da su u Upravi uistinu “Malinu” izabrali kao najpovoljniju, ali nakon što su kontaktirali i proučili i druge ponude. Dokaz da je bilo tako, svjedokinja je ponovila, ona nije dobila.

Advokatica Marsela Bajramović, koja zastupa Fahrudina Solaka, u izjavi novinarima nakon ročišta kazala je da svjedokinja Znahor nije dala potpune odgovore na pitanja odbrane, a Bajramović je naročito sporila dio svjedočenja koji se odnosi na unos podataka u aplikaciju 2. aprila, odnosno prije potpisivanja ugovora za nabavku respiratora.

Bajramović uprkos danas pokazanoj dokumentaciji tvrdi da je do unosa došlo 3. aprila, a pozvala se i na ranija svjedočenja svjedokinja koje su govorile o ovoj temi, te je najavila da će odbrana dokazati svoju tvrdnju.
Suđenje će biti nastavljeno u petak, 11. februara.

Podsjećamo, za zloupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora sudi se federalnom premijeru Fadilu Novaliću, suspendovanom direktoru FUCZ-a Fahrudinu Solaku, direktoru firme “F.H. Srebrena malina” Fikretu Hodžiću, kao i samoj firmi, te federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević, kojoj je na teret stavljen nesavjestan rad u službi.