Upaljen žuti alarm: MMF poslao strane revizore u devet bh. banaka

Propast Bobar banke i Banke Srpske za samo godinu, konstantan rast nekvalitetnih kredita, mali obim kreditiranja i drugi problemi u bankarskom sektoru, koji su isplivali na površinu upalili su žuti alarm koji ukazuje na potrebu za jačim nadzorom nad bankama, kako stvari ne bi izmakle kontroli.

Važnost kontrole poslovanja banaka uočio je i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u sklopu priprema za sklapanje novog aranžmana sa BiH polovinom godine zatražio i nezavisnu reviziju najbrže rastućih banaka u BiH, da bi bilo utvrđeno stvarno stanje u njihovim bilansima.

U Agenciji za bankarstvo RS su istakli da je u toku detaljni pregled kvaliteta aktive četiri banke sa sjedištem u RS i da će biti obuhvaćeni podaci zaključno sa krajem 2015. godine.

– Banke su obavljanje detaljnog pregleda kvaliteta aktive mogle ugovoriti sa jednom od najvećih revizorskih kuća, odnosno sa PricewaterhouseCoopers, Delloite, KPMG, Ernest&Young – kazali su u Agenciji za bankarstvo, ali nisu mogli da otkrivaju koje su se banke našle pod lupom.

Ista situacija je i u FBiH, sa razlikom da su revizori ušli u jednu banku više. Prilikom izbora revizorske kuće banke nisu mogle angažovati revizore koji su obavljali redovnu godišnju reviziju njihovih finansijskih izvještaja za prethodnu godinu. Revizorska kuća koja obavlja vanrednu kontrolu neće moći biti angažovana za reviziju finansijskih pokazatelja iste banke u naredne dvije godine.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisko Parodi kaže da BiH mora preduzeti snažne i blagovremene mjere da bi riješila probleme slabih banaka i finalizovala nove zakone o bankama, koji će biti u skladu sa direktivama EU i Bazelskim standardima.

– Finansijski sistem je na agregatnom nivou i dalje likvidan, adekvatno kapitalizovan i otporan na šokove. Ipak, još su prisutne neke osjetljivosti kod domaćih banaka, a krediti privatnom sektoru su niski. Zbog toga su se, u okviru mogućeg programa, institucije vlasti saglasile sa osobljem MMF-a u pogledu sprovođenja mjera koje će omogućiti povećanje otpornosti finansijskog sektora i podstaći kreditni rast – kaže Parodi.

Udruženje ekonomista RS – SWOT obavilo je analizu finansijskog sektora Srpske, sa posebnim osvrtom na bankarski, koja je ukazala da su negativne tendencije iz 2014. nastavljene i u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine.

– One se, prije svega, odnose na gašenje Banke Srpske, pri čemu će kao i u slučaju Bobar banke deponenti ostati bez desetina miliona KM. To će se, pored direktnih finansijskih gubitaka za deponente, mahom javna preduzeća i institucije, negativno odraziti i na rejting Agencije za bankarstvo RS i uopšte na povjerenje javnosti u domet prudicione kontrole koju ova institucija sprovodi, a samim tim i na povjerenje u cijeli bankarski sektor – istaknuto je u analizi.