Novi izvještaj
UNHCR: U Bosni i Hercegovini trenutno borave 153 izbjeglice iz Ukrajine
Pod nazivom „Životi na čekanju“, najnoviji izvještaji, jedan sa fokusom na izbjeglice, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana kasnije, kao i njihove namjere i faktore koji utiču na njihov izbor
Dvanaest mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 miliona ljudi i dalje je protjerano iz svojih domova, uključujući skoro osam miliona izbjeglica širom Evrope i oko pet miliona interno raseljenih unutar Ukrajine.
Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem u njihovim matičnim regijama, kako se navodi u dva nova izvještaja koje je danas objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.
U Bosni i Hercegovini se nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine, prema saznanjima UNHCR-a. Od početka invazije, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, ali većina je napustila zemlju. Za razliku od drugih evropskih zemalja, izbjeglice iz Ukrajine nemaju mogućnost boravka pod privremenom zaštitom jer vlasti u BiH tu opciju nisu usvojile.
Boraveći privremeno na osnovu humanitarnih razloga ili bezviznog režima, ukrajinske izbjeglice ne ostvaruju sva prava kao pod privremenom zaštitom. Neki od njih se stoga odlučuju na traženje azila u BiH.
– Nadamo se da će vlasti BiH preispitati svoju odluku i odlučiti uvesti privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. To bi bilo najbolje rješenje da se svim ukrajinskim državljanima omogući pristup adekvatnoj zaštiti i pravima dok su izvan svoje matične zemlje – rekla je Lucie Gagné, predstavnica UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.
Kako bi razumjeli tešku situaciju raseljenih i bolje kanalisali pomoć, UNHCR je uradio treći krug istraživanja o namjerama, intervjuišući hiljade ljudi koji su raseljeni zbog rata.
Pod nazivom „Životi na čekanju“, najnoviji izvještaji, jedan sa fokusom na izbjeglice, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana kasnije, kao i njihove namjere i faktore koji utiču na njihov izbor.
Na osnovu ovih i drugih nalaza, UNHCR daje niz preporuka u izvještaju. Od ključne je važnosti osigurati da se izbjeglicama kontinuirano pomaže da donose slobodne i utemeljene odluke o svojoj budućnosti, te da se podrže zemlje domaćini i lokalne zajednice kako bi izbjeglice mogle pristupiti svojim pravima, uslugama i dostojanstvenom radu.
Podrška raseljenih stanovnika u Ukrajini je takođe ključni prioritet. Spontane povratnike treba podržati kroz kombinaciju humanitarnih programa, programa oporavka, razvoja i programa privatnog sektora, čime se otvara put ekonomskom oživljavanju, oporavku i rekonstrukciji.
Prošle sedmice, UNHCR je pokrenuo svoj dopunski apel za situaciju u Ukrajini, izlažući plan odgovora i finansijske zahtjeve za 2023. Ukupne potrebe iznose 1,1 milijardu dolara – 602,5 miliona dolara unutar Ukrajine i 517 miliona dolara u zemljama domaćinima izbjeglica u Evropi. UNHCR i dalje poziva međunarodnu zajednicu da podrži raseljeno stanovništvo Ukrajine – unutar i izvan zemlje, saopćeno je iz UNHCR Bosnia i Hercegovina.
