UNHCR i IOM: BiH nije suočena s migrantskom krizom, ali je njihov broj povećan

Bosna i Hercegovina se, uprkos povećanom broju ilegalnih ulazaka migranata na njenu teriteriju, ne suočava s migrantskom krizom, poručeno je sa današnjeg predavanja UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), javlja Anadolu Agency (AA).

UNHCR i IOM su danas u Sarajevu organizovali prezentaciju povodom izvještavanja o trenutnoj situaciji na području migracija i azila u BiH, na kojoj su govorili o stanju u BiH, regionu i smjernicama za medije prilikom izvještavanja o migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama.

Kako su naveli, pogrešno izvještavanje može imati direktne negativne posljedice na sudbine tih ljudi i naštetiti najranjivijima.

Podsjetili su da je od januara 2015. godine više od milion migranata i izbjeglica stiglo u Grčku sa namjerom da nastave put prema drugim zemljama EU i pređu preko teritorije Zapadnog Balkana.

Nakon što je krajem marta 2016. godine zvanično zatvoren koridor koji je bio otvoren za njihovo kretanje kroz region ka EU, migranti i izbjeglice su nastavili sa pokušajima da prođu kroz region, tako što su državne granice prelazili na neregularan način, te istražili drugačije putne pravce ka zapadnoj Evropi, mnogi uz pomoć krijumčara.

Na Balkanskoj ruti 40-50 hiljada ljudi

Posljednjih mjeseci su sve više koristili rutu preko Albanije, Crne Gore i BiH, u pokušaju da stignu do Hrvatske. Ovim je povećan rizik za ugrožene izbjeglice i migrante, a naročito djecu bez pratnje i djecu razdvojenu od njihovih primarnih staratelja koja su se obratila krijumčarima za pomoć.

Peter Van der Auweraert, predstavnik IOM-a u BiH, kazao je da se BiH trenutno ne suočava s izbjegličkom krizom, ali da se broj dolazaka migranata povećava u odnosu na godinu ranije. Ipak, smatra da BiH treba biti ponosna na rad svoje granične policije i na reakciju građana na dolazak većeg broja migranata.

“Ne očekujemo neki veći priliv, ali naravno, sve zavisi od vremenskih uslova. Dolazi proljeće, toplije vrijeme i to diktira dinamiku priliva izbjeglica. Ukoliko gledamo Zapadni Balkan kao cjelinu, mislim da nećemo vidjeti situciju koja se desila 2015. i 2016. godine i to zahvaljujući sporazumu između EU i Turske”, rekao je Van der Auweraert.

Kako je kazao, Turska je uložila velike napore da sirijskim izbjeglicama obezbijedi pristup obrazovanju i radu, kako bi spriječila njihov odlazak u EU.

“Mislim da je sa retorikom protiv migranata i izbjeglica, EU postala manje atraktivna. To sam uočio iz razgovora s kolegama iz Turske”, rekao predstavnik IOM-a u BiH.

Iz UNHCR-a nisu mogli precizirati koji je tačan broj izbjeglica i migranata koji se trenutno nalaze na Balkanskoj ruti, ali su naveli da se radi o brojci između 40.000 i 50.000.

Anne-Christine Eriksson, rezidentna predstavnica UNHCR-a za BiH i Jugoistočnu Evropu, složila se da je Turska učinila mnogo kako bi poboljšala situaciju kada je riječ o izbjegličkoj krizi, ali je naglasila važnost da međunarodna zajednica preuzme svoju ulogu i uključi se u pomoć.

Govoreći o azilantskom centru u Delijašu, kod Trnova, Eriksson je kazala da u poređenju s drugim centrima koje je posjetila to mjesto pruža osnovne potrebe tražiocima azila.

“Centar je nedavno bio zauzet u punom kapacitetu, trenutno to nije situacija, ali to se opet može desiti. Sa većim brojem tražilaca azila potrebna je veća briga, a uvijek postoji prostor da se stanje poboljša. Rješavanje tih pitanja nastojimo preusmjeriti ka vlastima u BiH”, kazala je Eriksson.

Predstavnik IOM-a je kazao je da u Briselu postoji razumijevanje da je i BiH potrebna podrška kao što je bila potrebna u ostalim zemljama regiona koje su se suočavale sa povećanim prilivom migranata i izbjeglica te da se BiH ne treba sama nositi s rješavanjem tog pitanja.

“Ali, kao što sam rekao, moramo imati u vidu da pričamo o veoma malim brojevima. Domaća vlada treba odrediti naredne korake kako bi dobila pomoć, na čemu ministar sigurnosti BiH trenutno radi, i onda kada bude postojao konkretan plan o potrebama koje se odnose na dodatni smještaj, uvjeren sam da će BiH dobiti pomoć”, kazao je Van der Auweraert.

Sa današnje konferencije je poručeno da svaka zemlja tražiocima azila treba pružiti osnovna prava, odnosno osigurati im da imaju pristup teritoriji i smještaju.

U 2017. za 380 posto povećan broj ulazaka migranata

Na pitanje za koliko je osoba odobren azil u BiH, iz UNHCR-a nisu imali tačne podatke, ali su naveli da je taj broj značajno manji u odnosu na broj zahtjeva za azil.

Dostupni podaci iz Službe sa poslove sa strancima BiH ukazuju na to da su otkriveni neregularni dolasci u BiH i pokušaji ulazaka u Hrvatsku iz BiH na neregularan način povećani krajem 2017. godine te da se prvenstveno odnose na one koji su uhvaćeni prilikom ulaska u pograničnim područjima na jugoistoku zemlje, dok je broj zahtjeva za azil značajno porastao u decembu 2017, a opao u januaru 2018. godine.

U 2017. godini je broj dolazaka znatno povećan u poređenju s prethodnom godinom. U 2016. godini Služba za poslove sa strancima uhvatila je 240 lica koja su ušla u BiH, boravila u BiH ili pokušala ući u Hrvatsku. U 2017. godini takvih lica je bilo 913, što je povećanje od 380 posto.

Kada je riječ o nacionalnosti migranata i izbjeglica u BiH u 2017. godini, tri najzastupljenije zemlje porijekla su Turska (197), Kosovo (165) i Alžir (121). Iz ove tri države dolazi 49 posto svih migranata koji su otkriveni u BiH.

Prema podacima Granične policije BiH, od 1. januara do 18. februara 2018. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkrivena su 373 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, što je povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.