Pravo na topli obrok
UNDP proveo mapiranje javnih kuhinja u BiH, rezultati su poražavajući
Prehrambena nesigurnost u stalnom je porastu. Skoro 13 posto stanovništva bilo je u riziku od nesigurnosti u opskrbi hranom još 2020. godine, danas su te brojke zasigurno veće
Svakoj osobi u Bosni i Hercegovini mora se omogućiti način da ostvari pravo na dostojanstven topli obrok – cilj je razvojnoga programa Ujedinjenih nacija. UNDP je proveo mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini, a upravo je ono pokazalo kako pravo na topli obrok za ranjive kategorije stanovništva još nije univerzalno ni prepoznato ni riješeno. To ljudsko pravo u javnim kuhinjama regulirano je samo u pojedinim lokalnim zajednicama u zemlji.
Prehrambena nesigurnost u stalnom je porastu. Skoro 13 posto stanovništva bilo je u riziku od nesigurnosti u opskrbi hranom još 2020. godine, danas su te brojke zasigurno veće.
Kroz dijaloge, poput današnjeg u Mostaru, zagovaraju se promjene u politikama kako bi se pitanje osnovnog ljudskog prava, a to je pravo na obrok, riješilo kroz sistem.
“Javne kuhinje su jedini oblik institucija koja pruža takvu vrstu pomoći ljudima koji su u stanju socijalne potrebe. Još uvijek nemamo banku hrane u Bosni i Hercegovini koja bi preraspoređivala viškove hrane prema takvim kategorijama, nemamo ni socijalne samoposluge ili određene druge programe pomoći u hrani”, objašnjava Amina Omićević, predstavnica jedinice za inovacije i integradcije UNDP, prenosi Federalna.ba.
Promjene se moraju desiti u politikama donošenjem učinkovitih zakona i kroz sistem socijalne zaštite – kažu u UNDP-u.
Nažalost, u pojedinim lokalnim zajednicama uopće nema javnih kuhinja u kojima bi potrebiti mogli tražiti pomoć. Ne postoje registri javnih kuhinja, niti baze podataka korisnika. Finansijskih sredstava za postojeće javne kuhinje uvijek nedostaje, a i donatora je sve manje.
“Nije dovoljno da se samo dobije neka hrana. Mnogo toga utječe na cijenu jednog obroka kao što su i plate radnicima i doprinosi državi i PDV, o kojem se stalno priča, i svi prateći režijski troškovi jer ne možete samo donijeti hranu iz neke prodavnice, s pijace i staviti to pred korisnika”, ističe Alen Kajtaz, direktor Crvenog križa Mostar.
Socijalno poduzetništvo, odnosno socijalna poduzeća mogu biti odličan put kako osigurati hranu za sve, dajući prostor i mogućnost korisnicima da uzgoje vlastitu hranu i podijele ili prodaju viškove. Ukidanje PDV-a na doniranu hranu mali je korak naprijed ponajprije u nastojanjima da se smanji uništavanja hrane koja može nekome služiti kao kvalitetan obrok.
Uprkos zabrani i novom zakonu: Ovaj tržni centar u FBiH danas radi “punom parom” 
Vatra zahvatila tri privatne kuće, sumnja se da je uzrok požar neugašena ringla na šporetu