Unatoč presudama, ministarstva nezakonito odobravaju gradnju malih hidroelektrana

Buna, Doljanka, Kruščica, Kasindolska rijeka, Kozica, Neretva, Igaščica… nadležni sudovi u BiH u posljednjih nekoliko godina donijeli su više presuda kojima se poništavaju dozvole izdate za izgradnju malih hidroelektrana na ovim rijekama, piše Žurnal.

Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u BiH podnijeli su tužbu Okružnom sudu u Banjoj Luci, koji je 28. januara ove godine donio pozitivnu presudu za rijeke Neretvu i Igaščicu. Sud je poništio rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kojim je nosilac projekta mHE “Marvel Kalinovik” oslobođen obaveze da izradi Studiju uticaja na životnu sredinu za Hidroenergetski sistem Gornja Neretva – Faza 1, koja je podrazumijevala izgradnju tri mHE na ovim dvjema rijekama. Pesuda obavezuje Ministarstvo da donese novo rješenje kojim se nalaže izrada Studije koja će biti otvorena za analize i primjedbe javnosti:

– Pozdravljamo ovu presudu jer ukazuje na sve negativnosti pristranog postupanja Ministarstva u ovakvim slučajevima koji mogu biti pogubni za životnu sredinu, te nalaže obavezu da se prije ishodovanja bilo kakvih dozvola ispita uticaj na prirodu. S nadom da ćemo dobiti još ovakvih presuda, sigurna sam da ćemo odbraniti naše rijeke od najezde pojedinaca koji se bore samo za svoj profit – rekla je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra povodom presude.

Ovaj sudski proces dokazao je da je Ministarstvo, na čijem je čelu Srebrenka Golić (SNSD), prekršilo zakon ishodovanjem spornog rješenja. Iako je na raspolaganju imalo brojne dokumente koji govore suprotno, Ministarstvo je zaključilo kako ovaj projekat ne bi značajnije uticao na životnu sredinu.

O ulozi Ministarstva prostornog uređenja u uništavanju druge rijeke – rijeke Ugar – također smo pisali. Brojni su načini kojim austrijske kompanije eksploatišu bh. rijeke, izdašno potpomognuti domaćim institucijama. Iako su dozvole za mHE na rijeci Ugar morale biti izdate na državnom nivou jer se nalazi na međuentitetskoj granici, izdalo ih je Ministarstvo prostornog uređenja Republike Srpske, dok su ostale resorne državne i entitetske institucije zažmurile na tu činjenicu.

KASINDOLSKA RIJEKA

Okružni sud u Banjoj Luci donio je početkom ovog mjeseca još jednu presudu kojom poništava ekološku dozvola za mHE na Kasindolskoj rijeci. Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije dužno je da u roku od 30 dana donese novi upravni akt. Na konferenciji za medije koju je povodom ove presude organizovala grupa građana “Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci” pozvali su ministricu Golić da prilikom donošenja novih akata osigura učešće javnosti. Iako je presuda odmah stupila na snagu radovi na mHE Samar se nastavljaju:

– Republički inspektorat, bez obzira na naše pozive i prijave, još uvijek nije reagovao. Pozivamo ih da izvrše vanredni inspekcijski nadzor i zaustave nelegalne radove na mHE na Kasindolskoj rijeci, rekla je Sara Tuševljak iz ove grupe

I ovu tužbu podnio je Aarhus centar iz kojeg su naveli da se težina ove presude sastoji u tome što je sud usvojio apsolutno sve tužbene navode, te da je dozvola Ministarstva nezakonita i nepravilna. Utvrđen je niz kršenja Zakona o zaštiti životne sredine i nekoliko podzakonskih propisa.

PRESUDE ZA DOLJANKU I BUNU

Kantonalni sud u Sarajevu krajem jula donio je presudu kojom se poništava okolinska dozvola koju je izdalo Ministarstvo turizma i okoliša Federacije BiH za mHE Zlate na rijeci Doljanki kod Jablanice. Iz sudske presude proizlazi da, iako je komisija uočila nedostatke Studije koju je izradila kompanija Enova i na osnovu koje je Federalno ministarstvo turizma izdalo okolišnu dozvolu, nisu poduzete potrebne radnje da se nedostaci otklone. Tužbu za zaštitu Doljanke Kantonalnom sudu podnijeli su aktivisti iz Jablanice.

Isti sud poništio je prošle godine okolinsku dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma za gradnju dvije mHE na Bunskim kanalima. Eko udruženja Majski cvijet i Novi val sve vrijeme su upozoravala da je Ministarstvo kršilo zakone na više načina: nezakonito vodilo javnu raspravu, te nije dostavilo rješenje o izdavanju okolinske dozvole svim zainteresovanim stranama. Zapisnik sa javne rasprave, upozorili su, nevjerodostojan je i sačinjen prema potrebi i navođenju investitora. Ovaj lokalitet je zaštićen u Zavodu za zaštitu spomenika prirode u Federaciji BiH, kao i registru HNK za zaštitu spomenika prirode.

BORBA ZA KRUŠČICU

Kantonalni sud u Travniku poništio je u decembru 2018. građevinske i urbanističke dozvole za mHE Kruščica 1 i Kruščica 2. Iako je Općina Vitez u svom planu 2005-2025 područje MZ Kruščica tretirala kao zaštićeni park prirode, u 2016. mijenja se prostorni plan i to samo u zoni rijeke gdje je planirana izgradnja mHE. Čak 810 mještana Kruščice pokrenulo je tužbu

U upravnom sporu protiv obnavljanja dozvola. Tuženo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK. Ženama Kruščice za odvažnost u ovoj borbi dodijeljena je i nagrada njemačke fondacije EuroNatur:

– Ni policijsko nasilje ni pokušaji zastrašivanja investitora nisu bili dovoljni da ove hrabre žene odustanu od odbrane svoje rijeke. Odvažnost i istrajnost ovih hrabrih žena je impresivna i predstavlja uzor za naš rad, kao i rad partnerskih organizacija u borbi protiv hidroenergetskih lobija na Balkanu – navedeno je u obrazloženju nagrade.

PRIJAVA ZA NERETVICU

Pred sudom bi se mogla naći i izgradnja mHE na Neretvici. Kantonalno tužilaštvo HNK je zaprimilo prijavu protiv odgovornih u Općini Konjic zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi i to u toku izdavanja odobrenja za građenje malih hidroelektrana na rijeci Neretvici i to mHE Srijanski most i mHE Gorovnik. Odobrenje za građenje potpisano je bez priložene energetske dozvole.

Nešto ranije, u aprilu ove godine, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH poništilo je okolinsku dozvolu koju je za za mHE na Kozici izdalo Ministarstvo prostornog uređenja SBK. Ipak, izdata je ova dozvola za mHE koja je u vlasništvu Amera Jerlagića, bivšeg direktora Elektroprivrede BiH.

Iako ove sudske presude ne znače da je izgradnja postrojenja zaustavljena, jer je dio dozvola ponovo ekspresno izdat, govore o borbi koju pravna udruženja i aktivisti u BiH neumorno vode za očuvanje rijeka, te mogu poslužiti kao primjeri za buduće sudske procese. Uporedo svjedoče i o brojnim nezakonitostima koje su nadležni učinili ili tolerisali kako bi omogućili profit investitorima.