Umjetnička kolonija Bobovac: Čuvari bosanske krune (FOTO)

Likovna kolonija u Bobovcu pod nazivom „Kroz hiljadugodišnju bosanskohercegovačku državnost” je, između ostalog imala za cilj promociju kraljevskog grada Bobovca za kojeg se država, kako kažu organizatori,  jako malo brine, mada je njegova važnost za sve građane BiH u historijskom, tradicijskom, kulturnom i graditeljskom pogledu nemjerljiva.

Ova nekadašnja utvrda, smještena na visokoj strmoj stijeni predstavljala je najzačajniji grad srednjovjekovne Bosne, mjesto gdje se čuvala kraljevska kruna i gdje su sahranjena tri bosanska kralja: Tvrtko II Kotromanjić, Stjepan Tomaš i Stjepan Ostojić. No, danas je Bobovac samo ruina, zaboravljen i zapuštena. Nad liticom gdje su se nekada ponosno uzdizale kule, zgrade i bedemi, ostala je samo kapelica i ruševni ostaci zidova, koji strpljivo čekaju na renoviranje kako bi povratili nekadašnji sjaj.

“Cijela ova priča započeta je kao istinski bosanskohercegovača, multietnička i nošena idejom da povežemo umjetnike iz regiona i damo im mogućnost da stvaraju u jednom ovakvom predivnom ambijentu”, kaže Šaban Ibrišimović, predsjednik Udruženja „Čuvari bosanske krune Bobovac” i organizator umjetničke kolonije.

Bosanski stećak: simbol mira i ljubavi

Predstavnik Njemačke na ovom prvom okupljanju umjetnika u Bobovcu je Muhamed Hamo Kadić, koji živi i radi u Mannheimu a ima i atelje u Sarajevu. „ Živim u Njemačkoj, ali mi Bosna i Hercegovina znači sve. Ovakve zemlje na svijetu nema. Ovdje žive dobri ljudi i ova zemlja mora biti zemlja mira i ljubavi.”

Hamo je, vođen tom idejom, nakon 45 godina rada, prvi put u Bobovcu promovisao svoj “Bosanski stećak”. To je kaže, bosanska sehara – kutija dragocjenosti života.  Na stećku su simboli BiH: njeni kraljevi, kraljevski gradovi i mostovi, od rimskog pa do višegradskog i mostarskog koji su uvršteni u kulturno nasljeđe UNESCO-a.  “Mostovi su kao ljudi”, kaže Hamo i andrićevski objašnjava: “Dok traju u vremenu i dok im služi zdravlje svi su sretni na isti način  a kad dođe nevolja svi su nesretni na svoj način.” Hamu muči nesreća koja je pogodila BiH i zato su njegovi mostovi mira i ljubavi koji treba da “spoje sve dobre ljude naše jedine majke Bosne, Evrope i svijeta”.

Na Haminom stećku počasno mjesto nije zauzeo samo Tvrtko Prvi Kotromanjić, koji je krunisan 1377.,  čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna već i Kulin Ban, kojeg umjetnik  povezuje sa idejom EU i ujedinjene Evrope. “Njegova je povelja Dubrovačkoj Republici 1183. – kojom je omogućeno slobodno kretanje i trgovanje sa Bosnom – predstavljala preteču Šengena”, kaže Hamo.

Muhamed Hamo Kadić prvi put izložio kutiju dragocjenosti života: svoj “Bosanski stećak”

Ovaj njemačko-bosanski umjetnik je u Bobovcu promovisao i hiljadugodišnju kartu “Bosne bez granica, koju su vlastita djeca ratom uništila a sada bježe od nje”. Pri tom on iznosi svoju viziju o kojoj sanja. “Ljudi iz BiH su širom svijeta, imaju kuće, auta, vize. Oni trebaju da zaliječe Bosnu i da je ponovo dignu na noge. Trebaju da svoje znanje i projekte razvoja donesu  u BiH i da  je ponovno dignu na noge, da bude bogata snažna i moćna kao sto je bila”, kaže Hamo i dodaje: “A da  ratne profitere pošaljemo u  prošlost!”

Važno je graditi mostove prijateljstva u regionu

Umjetnik iz Srbije Slobodan Topalović, inspirisan drevnim kraljevskim gradom i neodoljivom prirodom, prenosio je svoje dojmove na platno. Dolazi iz legendarne mačvanske slikarske škole te ima slikarsko iskustvo od 55 godina tokom kojih je napravio 6.000 slika. Do sada je imao 53. samostalne izložbe i izlagao je u Meinheimu, Berlinu, Heidelbergu, Ludwigshafenu, u švicarskom Saint Galenu.

„Fasciniran sam prirodom ovdje i oduševljen sam organizatorima i atmosferom koja je vladala. Ovo je zaista oaza ljepote i čovjek bi mogao ovdje provesti čitav svoj životni slikarski vijek i napraviti ogromnu i dobru kolekciju”, zadivljeno nam prenosi svoje utiske Slobodan dok kistom nanosi novi sloj boje na platno.

Neki od učesnika “Umjetničke kolonije” u Bobovcu

Slikar Muhamed Hamo Kadić u razgovoru sa Slobodanom ističe kako je važno  imati prijatelje u zemljama regiona i razvijati dobre odnose i graditi mostove.  “Iz Srbije je došao moj divan kolega Slobodan koji je velikim žarom zapjevao ‘Bosno moja divna mila’ da se jasno moglo shvatiti koliko on iskreno i srcem voli ovu zemlju, a ja volim svoj Šabac i Beograd.

Slobodan Topalović dolazi iz čuvene mačvanske slikarske škole

To nam treba i samo tako ćemo napraviti mostove, ali nam problem pravi politika koja je uvijek prva i ispred nas i ne odražava ono što mi mislimo. A tako ne smije biti. Ako želimo zdrave odnose vodilja mora biti kultura, slijedi ekonomija i tek onda politika. Vidite  šta nam je politika proteklih decenija napravila. U BiH i regionu je nastala kulturna kuga jer nas vode nepismeni ili polupismeni ljudi i to trebamo promijeniti ako želimo da nam a prije svega našoj djeci bude bolje”, objašnjava Muhamed i dodaje da BiH mora ostati multietnička, jer jedino takva može opstati.

U turizmu je naša šansa

Namjera i želja organizatora je da likovna kolonija u Bobovcu u budućnosti bude prepoznatljiva i impozantana, kako sa brojem učesnika tako i sa kvalitetom.

„Već sutra krećemo sa pripremama za narednu godinu i u planu je da manifestacija traje tri dana. Jedan dan bi posvetili književnosti, naredni gastronomiji koja je dobro razvijena na ovom području, dok bi treći dan bio rezervisan za sevdah. Naravno, kroz sva tri dana bi se slikalo i stvaralo“ najavljuje Ibrišimović.

Umjetnik iz Srbije Dragan Đokić

U  mjesnoj zajednici Bobovac je 1991. živjelo 711 stanovnika, dok ih je danas manje od 200 i jako malo ljudi je zaposleno, tako da stalno odlaze. „Gosti koji posjete Bobovac i okolicu ne kriju oduševljenje ovim područjem i nama, lokalnom stanovništvu, stalno govore da živimo u raju na zemlji”, kaže Ibrišimović.

Muhamed Hamo Kadić zatražiće od UNESCO-a da zaštiti tvrđavu i zidine na kojima je stvarao proteklih dana sa kolegama iz regije. Umjetnička kolonija otvara nove mogućnosti i daje nadu stanovnicima ovog dijela BiH da vrijedi ostati, ulagati i živjeti u mjestu gdje su nekada stolovali kraljevi.