Umihanić: Strategiju razvoja zdravstva trebali bi imati do kraja godine

Tokom trajanja pandemije novog koronavirusa nisu zaustavljene druge bolesti koje su zahtijevale liječničku intervenciju zbog čega su se bolnice morale prilagoditi novom načinu rada, ali istovremeno i zbrinjavati pacijente.

Na trijažnom punktu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla svakodnevno dođe oko 2.000 pacijenata i dok su neke klinike smanjile obim pacijenata, Klinika za onkologiju i kemoterapiju odnosno liječenje malignih oboljenja nije prestajalo s radom niti su reducirali svoje kapacitete.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu pomoćnik za medicinske poslove direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla prof.dr. Šekib Umihanić dodajući da su se cijelo vrijeme radili operativni zahvati onkoloških pacijenata kao i hitne operacije.

Na Klinici za hematologiju, kaže prof. dr. Umihanić, u vrijeme pandemije urađeno je šest transplantacija matičnih ćelija hematopoeze, što znači da taj program uopće nije prestajao s radom. U pitanju je izuzetno zahtjevna procedura, ali uspjeli su osigurati uvjete za provođenje takvih zahvata.

S druge strane, specijalističko konsultativna djelatnost bila je po odredbi Federalnog ministarstva zdravstva i Civilne zaštite, u martu i aprilu znatno reducirana na isključivo rad s hitnim stanjima, a u posljednje vrijeme je znatno posvećen obim rada u toj djelatnosti.

U narednom periodu i uvjetima stabilizacije epidemiološke situacije, istaknuo je Umihanić, namjeravaju nastaviti program transplantacije bubrega, jetre i rožnice. Umihanić napominje da su krajem prošle i početkom ove godine uradili nekoliko uspješnih transplantacija tih organa, ali je tokom pandemije i to reducirano.

Doktor Umihanić osvrnuo se na neke od problema koje bi prioritetno trebalo riješiti u smislu unapređenja zdravstvenog sistema napominjući da Tuzlanskom kantonu nedostaje Strategija razvoja zdravstva, a postoji potreba i za boljom organizacijom obrazovanja kadrova te uspostavljanju javnih ustanova Domovi zdravlja TK i apoteka na kantonalnom nivou.

Napomenuo je da je izrada Strategije razvoja zdravstva, predviđena i Zakonom o razvojnom planiranju Federacije Bosne i Hercegovine, a prema informacijama Umihanića u toku je izrada glavne Strategije razvoja Tuzlanskog kantona u okviru koje će se raditi i ta sektorska strategija za koju kaže da je neophodna.

Očekuje da se do kraja ove godine taj važni strateški dokument razvoja nađe pred poslanicima Skupštine Tuzlanskog kantona, što bi bilo bazno polazište kako unaprijediti zdravstveni sistem.

Govoreći o potrebi obrazovanja zdravstvenih kadrova i posebno kada je u pitanju visoko obrazovanje naglasio je da u Zakonu o visokom obrazovanju postoji neujednačenost kriterija zakonskih odredbi prema javnim obrazovnim ustanovama u odnosu na privatne ustanove.

– Mnogo zakonskih ograničenja i obaveza striktno je usmjereno prema javnim obrazovnim ustanovama dok u zakonu postoje znatnije olakšice za privatni sektor. To se ogleda i u broju stalno zaposlenih radnika, uvjetima za prijem studenata, izbora i napredovanja nastavnika, otvaranju novih studijskih odsjeka te oblasti informatizacije – pojasnio je Umihanić.

Doktor Umihanić kaže da u Tuzlanskom kantonu postoje domovi zdravlja čiji su osnivači općine i gradovi, a tu su i UKC Tuzla i Opća bolnica Gračanica čiji je osnivač Tuzlanski kanton te postoji neujednačenost u funkcioniranju tih zdravstvenih ustanova.

Stoga smatra da bi se u skorije vrijeme trebala uraditi studija izvodljivosti o osnivanju Javne ustanove Domovi zdravlja TK po uzoru na Kanton Sarajevo što bi u konačnici značilo bolje funkcioniranje tog sistema.

Kao sljedeći segment gdje bi se stanje znatno moglo popraviti bila bi oblast informatizacije zdravstvenog sistema, mišljenja je Umihanić koji podsjeća da je Kantonalnoj skupštini izglasana podrška informatizaciji cijelog sistema od oko 10 miliona KM.

U ustanovama je prisutna raznolikost softverskog sistema jer postoji bolnički i ambulantni sistem koji nije u cijelosti povezan, a u nekim domovima zdravlja uopće nije provedena informatizacija. To bi, kaže, što prije trebalo povezati i javni i privatni sektor sve s ciljem poboljšanja usluga zdravstvene zaštite građana.

Govoreći o farmaceutskoj industriji i distribuciji lijekova doktor Umihanić je napomenuo da je pokrenuta inicijativa za otvaranje Javne ustanove Apoteke Tuzlanskog kantona koju su podržali svi poslanici u Skupštini Kantona i stranaka u vlasti i opozicionih stranaka, a kasnije i građani iako su pristigle kritike od “farmaceutskih lobija” kojima to nije odgovaralo.

Mišljenja je da je to prijeko potrebno TK-u uzimajući u obzir podatak da u nekim općinama nema dežurne apoteke, a jedan od načina da se u red dovede farmaceutska distribucija je osnivanje javne ustanove i to bi podrazumijevalo i nova radna mjesta, ali i bolju snabdjevenost lijekovima i koordinaciju.

Kada je u pitanju početak nove školske godine, Umihanić smatra da je urađena dobra organizacija u smislu preporuka i mjera za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, ali smatra da su visokoškolske ustanove u TK pomalo zakasnile s organizacijom. Umihanić napominje da je osoblje univerziteta bilo na zasluženom, kolektivnom godišnjem odmoru, te je pomalo izgubljen korak u pripremi za nastavu.

U proteklom periodu bila je reducirana nastava i dok su se neki fakulteti poput Elektrotehničkog dobro snašli, drugi fakulteti kasnili su s online nastavom, no bilo je i dosta nejasnih odredbi za održavanje ispita što je stvorilo određene probleme.

– Došlo je do nekih nelogičnosti da se zabranjuju svi ispiti uključujući i ispite za apsolvente na Medicinskom fakultetu, a to su studenti koje dijeli jedan ili dva ispita od punog zvanja doktora medicine. Dakle, radi se o zanimanju koje je prijeko potrebno u kriznim situacijama kakvo je ovo vrijeme pandemije – pojasnio je dr. Umihanić.

On napominje da se do sada trebao uraditi Krizni plan rada i pripravnosti Univerziteta i svih fakulteta, a vrlo malo katedri uradilo je korekciju silabusa onog što se planira u nastavi iako je on morao proći proceduru na Univerzitetu i u Ministarstvu obrazovanja.

Također postoji velika potreba za funkcionalnim informacionim sistemom na Univerzitetu u Tuzli, koji bi imao sve elemente zaštite ličnih podataka o studentima, o izvođenju nastave, o profesorima, te da ponudi bezbroj mogućnosti za kvalitetniji administrativni, operativni rad.

– S druge strane stotine studenata dolazit će na praktični dio nastave u UKC Tuzla zbog čega postoji bojazan da bi moglo doći do širenja infekcije ukoliko oni budu dolazili u nekontroliranom obimu. Stoga bi trebalo već sada znati ko bi provodio i snosio finansijske troškove PCR testiranje, što je preporučeno prije početka nastave – zaključio je na kraju intervjua za Fenu pomoćnik za medicinske poslove direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla Šekib Umihanić.