alarmantna situacija
Udružili se poljoprivrednici iz svih dijelova BiH, traže odštetu zbog suše
Zahtjev je upućen u petak, 12. augusta, a zajednički su ga dogovorili predstavnici udruženja iz svih dijelova BiH dan ranije, na sastanku u Bijeljini
Više udruženja poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini (BiH) zatražilo je da se na nivou države proglasi elementarna nepogoda zbog suše.
Zahtjev je upućen u petak, 12. augusta, a zajednički su ga dogovorili predstavnici udruženja iz svih dijelova BiH dan ranije, na sastanku u Bijeljini.
Poljoprivrednici tvrde da su štete na prinosima zbog suše veće od 50 odsto, a da niti entitetske niti državne institucije ne čine dovoljno da se šteta suzbije zbog čega je upitna jesenja sjetva.
“Mislim da će doći ova Bosna i Hercegovina u jedan veliki problem po pitanju hrane. Zato tražimo da se proglasi elementarna nepogoda, suša, da se pomogne poljoprivrednom proizvođaču da bi mogao opstati i krenuti dalje”, poručio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice.
Poljoprivrednici ističu da za sada neće u proteste, ali da se taj stav može promijeniti ukoliko ne bude odgovora od države u razumnom roku.
“S obzirom na situaciju, suše, pandemiju, nema šta nas nije sve potrefilo, rat u Ukrajini, sve to selo mora da podnese, ali kako? Ja se bojim, da, ukoliko se vlast ne odazove da pomogne poljoprivredu, ne proglasi elementarnu nepogodu, šta će biti s jesenjom sjetvom?”, pita se Đuro Kopačević predsjednik Udruženja “Žito” iz Odžaka iz Posavskog kantona, jednog od 10 kantona u entitetu Federacija BiH.
Kopačević ističe da nije dovoljno da se samo proglasi elementarna nepogoda, već da se šteta nadoknadi prije jesenje sjetve.
“U Federaciji BiH je to donekle riješeno, ali i mi krećemo sa obezbjeđenjem sredstava za jesenju sjetvu, sav repromaterijal koji će biti u velikoj potražnji, jer sve zemlje muku muče sa đubrivom, a osnova će biti obezbijediti količine”, kaže Kopač.
Kukuruz ‘spaljen i nema ništa’
Savo Bakajlić ove godine zasijao je ukupno 30 hektara, od čega je polovina zasijana kukuruzom.
Za Radio Slobodna Evropa kaže kako je ovogodišnja sjetva bila “najskuplja” otkad se bavi poljoprivredom, a sa velikim podbačajem roda zbog suše.
“On (kukuruz) izgleda ovak, znači spaljen i nema ništa. Ja ću sljedeće nedjelje pokušati natjerati kombajn da prikupim bar za silažu za to malo stoke bar da preživi, a sve ovo ostalo će biti podbačaj, mislim za oko 80 posto”, naveo je Bakajlić.
Ovaj poljoprivrednik navodi da razmišlja i o prestanku aktivnog bavljenja poljoprivredom.
U nešto malo boljoj situaciji je Ranko Sarajlić iz sela Laminci kod Gradiške na sjeveru BiH, jer je za dio zasijanih površina imao pristup navodnjavanju. On je zasijao oko 100 hektara pod sojom i kukuruzom, a prinosi će, kako ističe biti manji za oko 40 odsto.
“Oko tri hiljade maraka (hiljadu i po evra) izašlo me je sijanje kukuruza po hektaru. I sad sa navodnjavanjem uspjeli smo imati nešto manju štetu. Ali i navodnjavanje je problem. To su ogromni troškovi, dodatni posao, a za iste prinose kao i u normalnoj godini. Možda ćemo se uspjeti pokriti, ali to je samo zato što smo donekle navodnjavali, mnogi su u goroj situaciji”, kaže Sarajlić za RSE.
Sa zebnjom na rod gledaju i proizvođači soje, koja takođe trpi velike posljedice zbog suše.
“Soja će isto podbaciti, biće 40 posto smanjenja roda. Baš smo jutros gledali, neće biti ono okruglo zrno kao kod soje, već će biti pljosnato. Drži lisnu masu ekstra dobro, ali odbacuje mahune”, kaže za RSE Snježa Kopačević iz Odžaka, na sjeveru BiH koja je sa suprugom zasijala oko 70 hektara soje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pod žitaricama se u BiH ove godine nalazi zasijano oko 200 hiljada hektara zemljišta.
Suša na poljima ugrožava i životinjske farme
Predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac upozorio je da će manjak žitarica kao sirovine za stočnu hranu, direktno uticati i na smanjenje stočnog fonda.
On se zalaže za uvođenje plavog dizela, kao vida podsticaja poljoprivrednicima i farmerima.
“Donijeli smo zaključak za plavi dizel da se uvede u Bosni i Hercegovini, plavi dizel se mora uvesti zato što nijedna država u Evropi nije bez plavog dizela, samo BiH nema plavi dizel”, rekao je Usorac nakon bijeljinskog sastanka poljoprivrednika.
Plavi dizel, odnosno evropski standard označavanja goriva za posebne namjene koje je oslobođeno akciza, namijenjeno je za korištenje za pogon poljoprivrednih mašina za rad poljoprivrednih gazdinstava.
Do sada je propalo više pokušaja da se na nivou BiH postigne dogovor o uvođenju plavog dizela.
A i farmeri Tuzlanskog kantona, na nedavnom sastanku u Tuzli, na sjeveru BiH, zatražili su podsticaje po grlu (komadu stoke), od 500 maraka (oko 250 evra) kako bi se pokušao prevazići problem sa sušom.
“Proizvodnja mlijeka pada iz godine u godinu. Tražimo da nas za ovu godinu oslobode plaćanja naknada za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, jer je stanje haotično. Mi samo želimo očuvati broj grla, na sastanku smo čuli da su na Dubravama nedavno zatvorene tri farme, jer nisu mogli opstati uslijed suše i nedostatka hrane”, izjavio je Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona nakon sastanka u Tuzli 10. avgusta.
Samo u Tuzlanskom kantonu, prema podacima tamošnje Privredne komore, oko 1.300 farmi na području tog kantona, proizvodi oko 30 miliona litara mlijeka.
Kako se proglašava elementarna nepogoda?
Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH definisano je da je Vijeće ministara BiH državna institucija koja bi trebala da procijeni i proglasi stanje elementarne nepogode na nivou cijele države.
No iz Savjeta ministara BiH nisu odgovorili na upit RSE kako će postupiti po zahtjevu poljoprivrednih proizvođača da se proglasi elementarna nepogoda – suša.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Federaciji BiH Nedžad Bićo, ističe da bi proglašenje suše u cijeloj zemlji bilo dobro, jer bi se na taj način i državne institucije uključile u rješavanje problema u poljoprivredi.
“Svjedoci smo da država baš ništa, mislim konkretno na Vijeće ministara, baš ništa po pitanju poljoprivrede ne rade”, rekao je Bićo.
Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji ministarstvo poljoprivrede, već nadležnost nad poljoprivredom u entitetima.
U okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH djeluje i sektor zadužen za poljoprivredu, čiji je zadatak da koordiniše politike u poljoprivredi i usklađuje planove entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu.
Ni iz tog Ministarstva nije odgovoreno na upit RSE o zahtjevima poljoprivrednika, između ostalog i da se smanji uvoz kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
“Mora se zapitati ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa gospodin Košarac (Staša) zašto je tolike dozvole potpisao, zašto se toliko uvozi i zašto smo mi došli do te slave da o nama ne razmišlja niko”, rekao je poljoprivrednik Savo Bakajlić.
Nisu odgovorili ni u resornom ministarstvu u entitetu FBiH, a iz Ministarstva poljoprivrede RS za RSE su naveli da će u narednim danima biti provedene aktivnosti oko procjena stanja u vezi sa sušom.
Ističu i da bi poljoprivrednici prvo trebali tražiti od lokalnih zajednica, u kojima je suša najprisutnija proglašenje elementarne nepogode na lokalnom nivou.
Ova godina je i počela veoma teško jer su se poljoprivrednici iz BiH suočili sa neizvjesnom proljetnom sjetvom zbog rekordne cijene mineralnog gnojiva usljed ruske invazije na Ukrajinu.
Veliki rast cijena mineralnog đubriva počeo je prošle godine, kao posljedica poskupljenja sirovina potrebnih za proizvodnju, prvenstveno plina.
Situacija je dodatno pogoršana invazijom Rusije na Ukrajinu, s obzirom na to da su ove zemlje važni izvoznici gnojiva. Situacija je relaksirana dogovorom o uvozu mineralnog đubriva iz Turske.
