Udruženja za zaštitu životne sredine: Usvojiti Deklaraciju o zaštiti rijeka u RS

Udruženja za zaštitu životne sredine sa nestrpljenjem očekuju vijest da je Narodna skupština RS usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj, a koja je uvrštena u prijedlog dnevnog reda redovne sjednice Narodne skupštine RS zakaze za danas.

Građani lokalnih zajednica koji se već godinama bore protiv nekontrolisane izgradnje malih hidroelektrana (MHE) smatraju da je usvajanje te deklaracije prvi, važan korak u borbi za zaštitu rijeka u RS od bahate i koruptivne eksploatacije, saopćeno je iz Udruženja “Aarhus centar u BiH”.

– Smatram da će se usvajanjem te deklaracije i zaštitom naših rijeka, građanima RS omogućiti ustavno pravo na zdravu životnu sredinu. Izgradnja MHE, poput MHE “Podivič” na Kasindolskoj rijeci je pokazala da se bez pristupa vodi okolni biljni i životinjski svijet ubrzo sasuši i umire. I nas očekuje ista sudbina jer bez pitke vode nema života – navodi Sara Tuševljak, članica neformalne grupe građana “Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci”.

Član 35. Ustava RS-a osigurao je pravo na zdravu životnu sredinu za svakog čovjeka. “Međutim, ovo pravo se ne može adekvatno ostvariti ako građani RS-a nemaju pristup pitkoj i čistoj vodi, a voda je sa razlogom nazvana izvorom života”, bila je je jedna od poruka udruženja za zaštitu životne sredine, koju su uputili putem Otvorenog pisma podrške za poslanike Narodne skupštine uz molbu da se Deklaracija o zaštiti rijeka u RS usvoji.

– Ne shvatam zašto naši predstavnici vlasti nisu još ranije poduzeli konkretne mjere za zaštitu rijeka u RS-u. U Federaciji BiH su nadležne institucije već poduzele određene mjere, a u RS mi još čekamo. Da li je zaštita životne sredine u Federaciji BiH važnija nego što je to u RS-u? Ja se nadam da će naši poslanici usvojiti ovu deklaraciju i time pokazati da su zaista voljni zaštiti pravo svojih građana na zdravu životnu sredinu – ističe Dejan Furtula iz Eko centra Višegrad.

Iz Udruženja “Aarhus centar u BiH” podsjećaju da je u BiH je planirana izgradnja više od 400 MHE, od toga polovina MHE bi se izgradila na rijekama u RS-u.

Izgradnja MHE trajno mijenja riječni tok, a nerijetko ostavlja suha korita zbog kojih građani gube pristup pitkoj vodi. MHE u RS se grade zbog povoljnih sistema subvencija a koji građani plaćaju putem računa za električnu energiju.

S obzirom da je investitorima zagarantovan fiksni otkup električne energije po povoljnim cijenama koje su stalne, a same subvencije se izdaju na period od 15 godina u RS, izgradnja MHE predstavlja vrlo unosan posao, koji investitorima omogućava brz profit čineći ih izuzetno bogatima za kratko vrijeme, a istovremeno, ostavljajući trajno siromašna korita rijeka i sve građane, naročito one koji žive uz rijeke i od njih ovise, navodi se u saopćenju.