Učenje o medijima i politici kao odgovor na manipulacije i propagandu

Politički pristrasni i manipulativni medijski sadržaji mogu imati velik uticaj na društvo, manipulisati stavovima javnosti, poticati mržnju pa čak i nasilje prema drugim grupama, na osnovu etničke, nacionalne, vjerske ili neke druge pripadnosti.

Piše: Selma Boračić Mršo/ Media.ba

Mediacentar Sarajevo je prošle sedmice objavio istraživanje “Štetni narativi tokom izbora: Kampanje diskreditacije, rodni stereotipi i narativi mržnje”, u kojem se kroz tromjesečni monitoring i analizu štetnih sadržaja tokom Općih izbora 2022. detaljno opisuju elementi štetnih narativa kakve su tokom i nakon predizborne kampanje plasirale političke stranke i mediji.

Tokom tri mjeseca uoči i nakon održavanja Općih izbora, istraživači i istraživačice pregledali su više od 25.000 medijskih sadržaja i u njima prepoznali preko 10.000 problematičnih elemenata koji mogu uticati na emocije glasača, izazvati strah, netrpeljivost prema drugima te nepovjerenje u izborni prices.

Neki od tih sadržaja tiču se upotrebe rodnih stereotipa prema kandidatkinjama, diskreditacije političkih protivnika na osnovu etničke pripadnosti i teorija zavjere o stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima, te dovođenje u pitanje legitimnosti državnih institucija nadležnih za provođenje izbora. Nalazi istraživanja detaljno govore i o ulozi medija, načinima na koji pojedini mediji ne samo da prenose već i kreiraju takve sadržaje.

Kako su kazale urednice publikacije Denisa Sarajlić i Anida Sokol, istraživanje je potvrdilo pretpostavke da se političke elite u Bosni i Hercegovini (BiH) upuštaju u smišljene i unaprijed kreirane kampanje kojima plasiraju štetne narative u toku izborne kampanje, šireći strah, nepovjerenje, skrećući pri tome pažnju glasača sa bitnih pitanja na koja svojim programima ne nude odgovore.

Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi da bi ishod izbora bio drugačiji da nije bilo širenja štetnih narativa u ovolikoj mjeri, ipak, kako ističe Mladen Bubonjić, jedan od istraživača na projektu, ne možemo zanemariti njihov doprinos širenju straha i mržnje.

„Otkrivanjem štetnih narativa i ukazivanjem na njihovu pogubnost i posljedice koje mogu izazvati samo je mali korak u procesu demokratskog razvoja društva”, navodi Bubonjić, dodajući da građani ipak moraju dati i svoj doprinos i uložiti veće napore na polju medijskog opismenjavanja.

Foto: Mediacentar

Kako se suprotstaviti uzrocima i posljedicama političkih i medijskih manipulacija?

Pomenuto istraživanje donosi niz preporuka za različite aktere kako bi se umanjio uticaj štetnih i manipulacijskih narativa. Preporuke se odnose na bolju regulaciju i samoregulaciju štetnih sadržaja, uvođenje novih zakonskih okvira, poput regulacije finansiranja medija i transparentnosti medijskog vlasništva, ali se naglašava i važnost edukacija iz oblasti medija i politike.

Na osnovu nalaza monitoringa medija tokom izbora, u sklopu projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Mediacentar Sarajevo je razvio program za mlade posvećen političkoj i medijskoj pismenosti, a realizovali su ga kroz dva kampa, uz učešće 40 mladih ljudi iz cijele zemlje. Program kampa je razvijen na način da mladima ponudi znanje o političkom sistemu u BiH, izbornom procesu, te ulozi i obavezama koje mediji imaju za vrijeme predizborne kampanje.

„Objasniti mladim glasačima spregu između politike i medija u vrijeme kada kao građani donosimo najvažnije odluke u BiH je izuzetno važno, ako ne i kritično bitno. Niti o medijima, niti o politici ne učimo puno tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, a i politika i mediji u našim životima igraju ogromnu ulogu“, kaže izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović.

Tokom kampova treneri su sa učesnicima radili na prepoznavanju i dekonstrukciji štetnih narativa koja su mapirana istraživanjem.

“Pružiti priliku mladima iz cijele zemlje da zajedno diskutuju političku komunikaciju, prepoznaju propagandu i manipulacije u medijma jedan je od načina da suzbijemo uticaj takvih narativa, prokažemo njihovu namjeru i doprinesemo kritičkim i propitivačkim stavovima kod mladih glasača”, dodala je Muminović.

Učesnici kampova smatraju ih korisnom prilikom za unapređenje znanja.

“Mi mladi trebamo biti okosnica budućnosti i jako je bitno da o stvarima koje se direktno tiču nas, i naših planova za budućnost i razvitak BiH, mi odlučujemo. Ovakvi kampovi nam nude širu sliku naše budućnosti i načina na koji se mi možemo boriti i ostvariti svoje ciljeve i svoje želje”, rekao je 18-godišnji Lukas Nikolić iz Tuzle, jedan od učesnika kampa održanog početkom marta u Tesliću.

Edukacije iz političke pismenosti

Za razliku od vladinog sektora, koji ovo pitanje još uvijek nije prepoznao kao bitno, većinu edukacija iz ove oblasti provodi nevladin sektor i entuzijastični pojedinci koji vode treninge i radionice za medijsku i političku pismenost i ponavljaju kako ona treba postati sastavni dio edukacijskih politika i zauzeti značajno mjesto u osnovnom i srednjem obrazovanju.

U BiH od 2019. godine Akademija za žene, između ostalog, provodi programe političke pismenosti u trajanju od jedne godine.

Maja Gasal, direktorica Akademije, navodi da su najčešći razlozi zbog kojih se prijavljuju jer ne poznaju dovoljno politički sistem i uređenje BiH, ne razlikuju političke ideje i ideologije, te ih zanima kako uspostaviti komunikaciju između birača i izabranih. Ona navodi kako je politička pismenost važna, ako ne i najvažnija, jer samo politički pismena osoba nije pogodna manipulacijama.

„Činjenica je da je sve manje onih koji bi podržavali ove i slične projekte u samoj državi, ali i izvan nje, a odgovor može upravo biti taj, da bi s većim procentom političke pismenosti bilo manje onih koji dobivaju izbore na floskulama, populističkim frazama, neradu, a veći procenat politički pismenih uzročno-posljedično bi doveo i do stvaranja većih radnika u skupštinama i više politički i društveno odgovornih u svim sferama društva“, smatra Gasal.

Medijska pismenost

Udruženje građana „Zašto ne“ i portal Raskrinkavanje.ba koji djeluje u sklopu udruženja, godinama ukazuju na štetne informacije i dezinformacije. U okviru ovog udruženja djeluje i stranica „medijska pismenost“ koja se prvenstveno fokusira na informativne medijske sadržaje, izvještavanje.

„Na radionicama prolazimo osnove informacijske, digitalne pismenosti tipa medijskog sadržaja, online promocija sadržaja kada je prevara a kada korektan, tipovi dezinformacija, načini kako da se provjeri da li je nešto tačno – fact checking, to radimo – naprednu pretragu, provjeru slika, internet arheologiju, who is podatke“, navodi Tijana Cvjetičanin, urednica portala.

Portal e-Trafika već jedanaest godina organizuje obuku za mlade, ali i one starije o medijskoj pismenosti. Urednica e-Trafike Vanja Stokić navodi kako se trude jednom godišnje objaviti poziv za obuku, ali da u tome ne uspijevaju svake godine zbog nedostatka novca.

„To su najčešće srednjoškolci i studenti, ali ima i odraslih građana koji žele da prođu obuku. Mjesec dana traju radionice i učimo ih kako da pronađu temu, formulišu pitanja, priđu sagovorniku, obrade materijal. Učesnike zapravo najviše zanima kako ide proces stvaranja teksta, šta se krije u pozadini. Dok oni prolaze cijeli taj proces, uče o autorskim pravima, provjeri informacija, koliko je bitno da se navede izvor i potpiše tekst“, objašnjava Stokić.

Mediacentar Sarajevo godinama radi obuke i edukacije iz medijske pismenosti. Posljednjih nekoliko godina edukativne aktivnosti Mediacentra posvećene učenju o medijima organizuju se skoro na mjesečnom nivou, i u raznim formama.

„Nekada su to jednodnevni treninzi, nekada kraće radionice, a nekoliko puta godišnje organizujemo kampove za mlade koji traju tri do pet dana i kombinuju razne metode istraživanja medijskog okruženja i učenja o ulozi medija u društvu, te profesionalnim standardima novinarstva“, objašnjava Maida Muminović.

„Edukacije utemeljene na istraživanju, multidisciplinarnom pristupu jedan su on načina da unaprijedimo znanje o medijima, suzbijemo uticaj propagande i dezinformacija i prevaziđemo nedostatke obrazovnog sistema u BiH koji na promjene u medijskom okruženje ne može odgovoriti adekvatnom brzinom“, zaključila je.