U zadnjih pet godina u BiH uništeno 8.992 mina i 9.992 eksplozivnih ostataka iz rata

Proglasivši 4. april Međunarodnim danom svjesnosti od opasnosti od mina i pružanju pomoći protivminskom djelovanju u svim zemljama suočenim s ovim problemom, Generalna Skupština UN-a je 2005. godine istakla snažno zalaganje na polju ubrzanja kontinuirane podrške i traženja što boljih rješenja za okončanje ovog dugogodišnjeg problema, kojim je pogođeno preko 60 zemalja širom svijeta, prenosi Anadolu Agency (AA).

U svjetlu nemilih događaja vezanih za postojanje opasnosti od COVID-19 i prijetnje koju isti predstavlja za BiH, Centar za uklanjanje mina u BiH na današnji dan želi da podsjeti sve građane na još uvijek prisutna minsko eksplozivna sredstva zaostala iz prethodnih ratnih dešavanja i da apeluje na stanovništvo da se strogo pridržava znakova koji upozoravaju na opasnost od mina, naročito jer se većina minskih nesreća dešava početkom proljeća.

“Podatak da je BiH jedna od najugroženijih u svijetu, kada je riječ o minsko eksplozivnim sredstvima govori da se na njihove posljedice mora upozoravati. Kako zbog trenutnog ograničenja kretanja većina ljudi, i pored strogih upozorenja da ostanu kući, ipak odlazi u prirodu, veoma je bitno upozoriti na postojanje i ovakve vrste opasnosti i izbjegavanje nepoznatih područja”, navedeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Kako su naveli, u Bosni i Hercegovini se preduzimaju sve neophodne i raspoložive radnje kako bi se zaštitili ugroženi civili i što efikasnije uklonila minsko eksplozivna sredstva, koja ne biraju svoje žrtve, a svi preživjeli i porodice žrtava minskih nesreća, adekvatno zbrinuli uz zakonska rješenja koja im omogućuju uključenje u društvene tokove i nediskriminaciju.

“Tokom posljednjih pet godina u našoj zemlji je oslobođeno i vraćeno na korištenje 158,5 kilometara kvadratnih, gdje je uništeno 8.992 mina i 9.992 zaostalih eksplozivnih ostataka iz rata. Ukupan broj žrtava od mina iznosi 1.767, od čega je 617 smrtno stradalo. Sa kakvom opasnošću se naša zemlja i dalje bori, te koliko su ove naprave nestabilne i opasne, govori i činjenica da su se tokom prethodne godine desile dvije deminerske nesreće u kojima su dva deminera smrtno stradala, a četiri su povrijeđena”, istakli su iz Centra.

Centar za uklanjanje mina u BiH je tokom prethodnih 18 mjeseci u saradnji sa NVO Norveška narodna pomoć i Oružanim snagama BiH, a uz finansijsku podršku Evropske Unije (EU IcSP), radio na finalizaciji projekta ”Opšta procjena minski sumnjivih područja u BiH” čime je potvrđena ukupna minski sumnjiva površina od 965 kilometara kvadratnih, dok su svi terenski zadaci, njih preko 480, prilagođeni novoj metodologiji “Oslobađanja zemljišta” kao efikasnijem i efektivnijem pristupu rješavanja minske kontaminacije u narednom periodu.

Svi podaci prikupljeni kroz ovaj projekat služe kao osnova za podnošenje zahtjeva BiH za produženje prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine zajedno sa preko 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom.

Prema navedenom zahtjevu je jasno precizirano da sva preostala minska polja budu očišćena do 2025. godine, kako je i predviđeno Strategijom protivminskog djelovanja u BiH, usvojenom prošle godine od strane Vijeća ministara BiH.

Istovremeno uz financijsku podršku Evropske Unije (EU IcSP), Razvojni Program Ujedinjenih Nacija (UNDP) u saradnji sa BHMAC-om i Ženevskim Međunarodnim Centrom za Humanitarno Deminiranje (GICHD) radi na razvoju novog informacionog sistema (baze podataka), koji će uveliko unaprijediti, olakšati i ubrzati rad na oslobađanju površina od minsko sumnjive opasnosti. U sklopu Projekta, urađena je i mobilna aplikacija sa minsko sumnjivim površinama, koja će uskoro biti dostupna svim građanima BiH. Ova aplikacija će omogućiti svima da budu upoznati sa opasnostima od mina čime će biti povećana sigurnost građana.

“Iako se kao država trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, moramo izraziti zahvalnost svim donatorima koji i dalje ne zaboravljaju važnost protivminskog djelovanja i nadamo se nastavku ovakvog vida podrške i u narednom periodu. Bitno je navesti da sve aktivnosti na terenu u smislu izvođenja operacija deminiranja trenutno stoje zbog novonastale situacije u zemlji i okruženju, što će se zasigurno odraziti na realizaciju godišnjih operativnih ciljeva”, naveli su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Očekuju da će što prije biti formirana nova Komisija za deminiranje, kao tijelo sa nizom odgovornosti i nadležnosti u ovom procesu, čije neimenovanje stvara dodatni pritisak i uveliko onemogućava odvijanje zadataka, a dijelom je dovelo i do blokade procesa deminiranja u prethodnim mjesecima.

“Jedino dobra politička volja i efikasna koordinacija može voditi ka usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o deminiranju u BiH i dostizanju adekvatnih rješenja za konačnu eliminaciju zaostalih minsko eksplozivnih sredstava, dok će Centar za uklanjanje mina u BiH maksimalno angažovati sve postojeće potencijale u cilju realizacije planiranih terenskih operacija”, poručili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.