U susret novom poskupljenju goriva: MMF okom, bh. političari skokom

Loše odluke političara i rate novih kreditnih zaduženja, za koja nisu ni pitani, ponovno bi trebali plaćati građani Bosne i Hercegovine. Ovoga puta bit će to na svakom litru goriva, koje bi uskoro trebalo poskupjeti za 7,7 eurocenti. Iako na prvu to ne izgleda puno, kad se natoči rezervoar već se dobije priličan iznos.

No, kad poskupljenje goriva izazove lančanu reakciju i dovede do korekcije cijena mnogih proizvoda i usluga, onda se u osiromašenim kućnim blagajnama uključuje zvono za uzbunu.

Spomenutih 7,7 eurocenti zapravo je iznos trošarina koje dolaze kao novi namet, a koje su izravna posljedica naloga predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upućenog bh. vlastima. Uvjetujući novi aranžman, iz MMF-a su zatražili više trošarine. Prijedlog zakona o trošarinama prošle godine nije prošao parlamentarnu proceduru, no ovoga puta očito nema drugog izbora.

Novi namet doveo bi do poskupljenja goriva sa sadašnjih 92 eurocenta, na jedan euro. Iako to i dalje jamči najniže cijene benzina i dizela u regiji, osiromašenim građanima to nije dovoljna utjeha. Baš kao što im nije ni utjeha da će sredstva prikupljena od viših trošarina biti namijenjena gradnji cestovne infrastrukture. Posljedice loših odluka će prvo osjetiti vozači, a potom i svi ostali kroz najavljena poskupljenja.

Među onima koji su već počeli računati gdje će morati „stegnuti remen“ svakako su poljoprivrednici. Najavljenim poskupljenjima su ogorčeni i lako prepoznaju krivca za sve nedaće koje su ih snašle.

„Neka je političare sram! Od ovako lijepe zemlje i svega što imamo, od čega bismo svi mogli dobro živjeti, oni su nas pogrešnom politikom doveli tu gdje jesmo. Oni su izvršioci tuđih politika. Ovom državom ne vladaju oni koje smo birali, nego MMF i EU, iako smo još daleko od članstva u Uniji“, kaže za Al Jazeeru Balkans Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Svjestan je i da nema snižavanja cijena goriva kad pojeftini nafta na svjetskom tržištu, ali primjećuje da zato svako poskupljenje ima svoje posljedice na osjetljivom bh. tržištu.

„Ako ne dođe MMF i ne traži veće akcize, a oni nemaju šta reći nego sve ispunjavaju, onda je tu EU. Njihova roba može ulaziti u BiH bez carina i poreza, a od nas prema njima – ništa. I onda još povećaju akcize, poskupe gorivo, a mi ni povoljnijeg plavog dizela nemamo. Jasno je da će se sve to negativno odraziti na proizvodnju i da će sve poskupjeti“, prognozira Bićo.

Lančana poskupljenja

Po mišljenju Murise Marić, izvršne direktorice Udruženja građana „Demokratija – organizovanje – napredak“ iz Prijedora, koje se bavi i zaštitom potrošača, uvođenje novog nameta kroz trošarine samo je „dokaz nemoći države“. Smatra da je „MMF vrlo lako našao način kako da država najlakše dođe do novca da bi bila solventna prema njima i vraća im kredit“.

„I nije to samo priča o poskupljenjima, nego i veliki upitnik gdje se to nalazimo i do kada ćemo podizati kredite koje moraju vraćati građani već oporezovani na hiljade načina. Ovo je samo još jedan dodatni namet koji će se osjetiti itekako – na svim računima. Sve će to dovesti do lančane reakcije i poskupljenja, kako u prehrambenoj industriji, tako i u drugim granama“, najavljuje Marić.

„Sad će novi aranžman ujediniti sve zavađene strane, mislim na političare, da sjednu zajedno, jer svima im treba novac. On im daje političku moć, a narodu ostaje da se opet snađe i preživi kad dođe do lančane reakcije poskupljenja“, upozorava.

I njezine prognoze su dramatične, jer očekuje da su poskupljenja neminovna, pogotovo osnovnih životnih namirnica.

„Čuva se socijalni mir cijenom hljeba od jedne marke (pola eura), ali niko ne kaže kolika je to gramaža i koji kvalitet. To nikoga nije briga nego je bitno da vraćamo naše kreditne aranžmane po svaku cijenu i na bilo koji način“, konstatira Marić.

Nema povjerenja u političare

Da će država od prikupljenih trošarina izdvajati sredstva za gradnju cesta i autocesta nikako ne vjeruje Marin Bago, predsjednik mostarske Udruge za unapređenje kvalitete življenja „Futura“.

„Znamo da su trošarine jedan od mehanizama preko koje se može graditi autocesta, ali tko kome vjeruje, pogotovo tko vjeruje političarima. Ne postoji povjerenje između onih koji donose političke odluke i građana koji trebaju očekivati neku korist od toga. Povjerenje je uništeno mnogo puta i jasno je da naši političari imaju legalitet, ali kredibiliteta ne vidim. Zbog toga se ljudi opiru uvođenju trošarina“, smatra Bago.

Po njemu, strategija potrošnje naftnih derivata mora postojati na razini BiH, kako bi se sve moglo jednostavno i kvalitetno kontrolirati i regulirati. Smatra da su „rješenje robne rezerve u kojima će biti uskladištene veće količine naftnih derivata“. Kad uslijede i makar male promjene na burzi, objašnjava, intervencijom iz robnih rezervi uvijek će ostajati stabilna cijena goriva.

„Takvim mjerama će se i tržište činiti stabilnim. Čim je tržište nestabilno, čim se cijene stalno kreću, i građani se osjećaju nesigurno. Država mora imati mehanizam zaštite i stabilnosti, jer se nijedno tržište neće samo regulirati. Morate postaviti neka pravila za postizanje stabilnog ekonomskog sustava“, predlaže Bago.

Vukelić: Nisu građani glasali za MMF

Glavni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić smatra da „nije veliki problem što se želi preko goriva prikupiti više sredstava za izgradnju uništene putne infrastrukture, nego naprotiv – problem je što to vlast radi na prečac, pod pritiskom jedne međunarodne finansijske institucije, a ne zato što je to sama shvatila da treba i mora da preuzme odgovornost za krupne poteze“.

„Građani ponovo plaćaju cijenu političkih odluka svojih izabranih predstavnika. Kad se vlast izvlači na obećanja MMF-u, treba ih podsjetiti na činjenicu da glasači u BiH nisu na izborima povjerenje dali predstavnicima MMF-a“, ukazuje Vukelić.

Smatra da se rješenje moglo pronaći puno ranije, odnosno da je prije pet godina smanjila troškove javne uprave i načinila je efikasnijom „sada ne bi došli u situaciju da moramo klečati pred MMF-om ili bilo kojom drugom finansijskom institucijom“.

„Ne bismo se morali zaduživati, a imali bismo bolju putnu mrežu. Sada će dobijeni novac od MMF-a otići na plate preglomazne i korumpirane javnu uprave, a stotine miliona konvertibilnih maraka od akciza i iz džepa građana za puteve upitnog kvaliteta, koje će praviti firme bliske političkim strankama koje su i finansirale njihov dolazak na vlast. Time građani plaćaju kampanju izabranih predstavnika kako bi ih oni mogli i dalje potkradati“, zaključuje Vukelić.

Bez odluke Vijeća ministara BiH

Vijeće ministara BiH nije ovih dana ni razmatralo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović kaže da je „neizvjesno kada će to pitanje doći na red“. Po njemu, rokovi su „vrlo upitni“, no trošarine su „svakako jedan od preduslova nastavka saradnje s MMF-om“. Svjestan je i da će dodatnih 15 feninga (7,7 eurocenti) na cijenu goriva sigurno pogoditi poljoprivredni sektor, no očito je da još nema odgovarajućeg plana kojim bi se umanjile štete.

Iz MMF-a su samo su ponovili očekivanja koja je, za nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini prenio njihov predstavnik Nadeem Ilahi. Očekuju, među ostalim, da Parlamentarna skupština BiH usvoji povećanje trošarina na gorivo.

„Vlastima treba još vremena da ispune nekoliko preostalih ranije preuzetih obveza. Naročito se očekuje usvajanje povećanja akciza na gorivo […] Misija se nada snažnom napretku u provedbi navedenih politika u narednim danima, uključujući i parlament, kako bi stvorili uvjete da do kraja travnja Izvršni odbor MMF-a razmotri prvi pregled u okviru proširenog aranžmana s Bosnom i Hercegovinom“, istaknuto je iz MMF-a.