U Sarajevu obilježen Dan nezavisnosti: Položeno cvijeće kod Vječne vatre i na mezarju Kovači

Predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, položili su cvijeće na spomen-obilježju “Vječna vatra” u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Cvijeće su ranije položili i na mezarju Kovači, a položeno je i na spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992. – 1995., spomen-obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku i spomen-parku Vraca.

Cvijeće su položili i članovi delegacije Kantona Sarajevo.

Džaferović je svim građanima BiH čestitao Dan nezavisnosti, te podsjetio kako je 1. mart jedan od najvažnijih datuma u historiji BiH.

Podsjetio je kako su prije 28 godina građani BiH, s gotovo dvotrećinskom voljom na referendumu kazali da BiH treba ići putem nezavisnosti, međunarodnog priznanja.

”Građani BiH su kazali ‘da’ slobodi i ‘ne’ jarmu i ropstvu. Prijetio je nestanak i uništenje BiH, ili ropstvo BiH. Građani su to prepoznali i s tako velikim procentom odredili budućnost naše domovine. Građani BiH su glasali za cjelovitu, demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda i građana na cijelom njenom teritoriju. Mi se i danas borimo za cjelovitu i demokratsku BiH i za ravnopravnost svih ljudi u BiH, bez obzira gdje živjeli”, rekao je Džaferović.

Dodao je kako generacija koja je ostvarila nezavisnost BiH, uradila epohalnu stvar.

”Danas se sjećamo te generacije na čelu s rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem”, rekao je Džaferović.

Podsjetio je kako je nakon proglašenja nezavisnosti uslijedila agresija na BiH i ”časna i ponosna odbrana BiH od agresije”.

”Vrijednosti 1. marta, vladavina prava i demokratija, ravnopravnost su vrijednosti za koje se i danas zalažemo i borimo. I izborit ćemo se. Naš konačan cilj je perspektivna BiH, funkcionalna država BiH, država u kojoj su svi ljudi ravnopravni, cjelovita, jedinstvena članica Evropske unije (EU) i NATO saveza. To su naši ciljevi i mi ćemo ih, ako Bog da, realizirati, bez obzira što u BiH i danas postoje snage i sile koje bi imale neke druge planove s BiH. Nisu uspjeli onda kada je BiH bilo najteže, neće uspjeti ni sada. Mi se na putu borbe za cjelovitu i demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda nikada nećemo umoriti”, poručio je Džaferović.

Upitan i za odlazak mladih ljudi iz BiH, Džaferović je rekao kako ljudi iz BiH odlaze zato što nema dovoljno posla, ali da to nije jedini razlog.

“Odlaze i čitave porodice koje imaju zaposlenje, zato što nemaju povjerenja u sistem. Destruktivne snage moraju da znaju, osim što im neće uspjeti njihova politika da je direktna posljedica i šteta te politike ovo o čemu vi govorite – odlazak ljudi iz BiH zbog nepovjerenja u sistem. Mi trebamo da izgradimo povjerenje u sistem, zato je vrlo važno šta govore političari, šta rade političari, sve polazi od riječi, a kasnije idu djela. Neka dobro paze kakve izjave daju, neka ne remete političku atmosferu i klimu u BiH, neka budu konstruktivni, neka prestanu s blokadom rada institucija, da radimo ovaj posao, obavljamo reforme na evropskom i NATO putu, jačamo ekonomiju, uspostavljamo sistem u koji će ljudi vjerovati i onda će biti mnogo manje onih koji će odlaziti iz BiH“, rekao je Džaferović.

Dodao je i kako, kada je u pitanju odlazak ljudi, nisu tačne brojke o broju mladih koji su otišli iz BiH i generalno broju ljudi.

“Mnogo su manje stvarne brojke. Ali, percepcija je takva da ljudi iz BiH masovno. Mi trebamo da uradimo sve da ta percepcija bude, prije svega, primjerena stvarnom stanju, a posebno trebamo da uradimo da stvarno stanje bude takvo da što je moguće manji broj ljudi odlazi iz naše zemlje“, rekao je Džaferović.

Večeras će u Vijećnici, u Sarajevu biti održana i svečana akademija, kojoj bi trebao prisustvovati Džaferović.

Svečanu akademiju organizuju Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, sve općine KS, te Forum parlamentaraca BiH 1990.

Od održavanja referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine na kojem je od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, 99,44 posto glasalo za nezavisnost prošlo je 28 godina.

Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.

Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipolgodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.