U RS-u za godinu dana 1.000 mljekara manje

Situacija u mljekarskoj industriji Republike Srpske u katastrofalnom je stanju, zatvaraju se ne samo mali proizvođači i mala gazdinstva, već i poneke velike mljekare, što dovodi do sve slabije domaće proizvodnje mlijeka.

Poljoprivrednici tvrde da najveći problem za ovakvo stanje predstavljaju cijene koje nisu adekvatne proizvodnji, a pored toga mljekare muči i neredovna isplata subvencija.

“Problem je i u ukupnoj raspodjeli mlijeka, jer se subvencije prelijevaju mljekarama. Mi imamo najniže otkupne cijene u okruženju, a najveće subvencije, tako da se ovaj nesrazmjer mora riješiti u korist mljekara farmeri bi trebalo da dobijaju minimum 0,70 KM po litru kako bi onda subvencije bile umanjene”, kazao je za Nezavisne novine Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

Da bi se stanje poboljšalo, kaže, potrebno je raditi više na zaštiti domaće proizvodnje. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS, upozorava da primjena potpisanog adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH s Evropskom unijom već daje efekte, pa je zabilježeno povećanje uvoza mlijeka iz EU.

“Svake godine gubimo oko hiljadu proizvođača. Izgubili smo dva velika u RS-u, ‘Farmland’ iz Nove Topole i ‘Planinsko dobro’ iz Nevesinja, oko dvjesta srednjih i ostalo su mali proizvođači. Sada ih ima ispod četiri i po hiljade”, procjenjuje Usorac, dodajući da će se stanje samo pogoršavati.

“Mi ovdje nemamo jeftine kredite niti podsticaje kod investicija, dok u Evropskoj uniji proizvođači imaju pravo na jednokratne pomoći. Ubrzo će sela biti prazna, i ne čudi me što je sve manje ljudi u našim selima, a sve više u evropskim metropolama”, kaže Usorac.

Iako su količine otkupljenog mlijeka u Semberiji veće za 10 do 12 odsto nego u prethodnom višemjesečnom periodu, Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS grad Bijeljina, kaže da će poljoprivrednici koji imaju pet do deset krava morati da napuste proizvodnju mlijeka, i da će ostati samo ljudi koji imaju farme sa oko 150 krava. Ipak, kvalitet mlijeka nije upitan.

“Cijena po litru mlijeka u mojoj stanici iznosi 0,50 KM, plus premije i 0,30 KM koje proizvođači dobijaju na kvalitet, ako je riječ o ekstra klasi mlijeka”, pojasnio je Maletić.

Zaposleni u republičkom Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi od početka ovog mjeseca vrše intenzivnu kontrolu mlijeka na terenu.

Svetlana Andrić, kontrolni asistent u ovom resoru, navodi da su do sada obišli osam otkupnih stanica u Semberiji, a sve s ciljem da se pomogne farmerima da lakše ostvare pravo na podsticaje za mlijeko, odnosno da poboljšaju kvalitet proizvodnje.

Maletić kaže da se moglo očekivati da, zbog kvalitetnije hrane u ljetnom periodu i mlijeko bude kvalitetnije, a prinos veći, te da se otkup u njegovoj stanici povećao sa 400 na 500 litara.
“Moja otkupna stanica svakodnevno preuzima mlijeko od 22 kooperanta, ali i iz susjednih sela, a mlijeko potom isporučuje mljekari u Gradačcu, koja je redovan platiša. Od 22 kooperanta pet ih ima najbolju, ekstra klasu mlijeka”, kaže Maletić.