U RS porasla podrška za NATO integracije, najviše u Bijeljini i Doboju

Trećina građana Republike Srpske podržava NATO integracije BiH, dok je u BiH ukupna podrška za NATO na 61 odsto, pokazuje najnovije istraživanje koje je objavila Atlantska inicijativa u saradnji s Agencijom za istraživanje javnog mnjenja “Prizma”, prenose Nezavisne novine.

Oko dvije trećine građana RS, odnosno njih 61 odsto, protivi se članstvu BiH u NATO-u. Po gradovima, najveća podrška u RS za NATO je u Bijeljini i iznosi 45 odsto, a slijedi Doboj s 44 odsto. Najmanja podrška integracijama BiH u NATO je u Banjaluci, gdje se pozitivno o NATO-u izrazilo 23,5 odsto građana, i Trebinju sa 20 odsto podrške.

Istraživači su, kako je naglašeno, uočili da je pozitivan odnos prema NATO-u među Srbima povećan od 2018. godine, kada je iznosio samo deset odsto, a što je tada bilo pripisano uspješnim vojnim akcijama Rusije, posebno u vezi s aneksijom Krima.

“Povećanje podrške za NATO zabilježeno u ovom najnovijem istraživanju može biti dijelom povezano s ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je izazvala jedinstven odgovor Zapada i razotkrila neuspjeh ruske brze vojne kampanje, otkrivajući nekim Srbima da ‘svemoćna Rusija’ nije tako moćna kako su vjerovali”, naglašeno je u ovom istraživanju.

Kada je riječ o vojnoj neutralnosti, samo osam odsto građana RS se snažno protivi vojnoj neutralnosti BiH, dok ih se za vojnu neutralnost zalaže oko 63 odsto. Kako je navedeno u zaključcima istraživanja, razgovori kroz fokus grupe u RS otkrili su da su građani spremni da promijene mišljenje ako su suočeni s argumentima drugih učesnika u razgovoru. Jedna od preporuka odnosi se na nastavak medijske kampanje i edukacije građana BiH o tome šta je NATO kao organizacija i na koji način djeluje.

“Najznačajnija zabrinutost među ispitanicima je zabrinutost da bi se BiH mogla uključiti u međunarodne sukobe. Manji broj je izrazio zabrinutost zbog straha od povećane vojne potrošnje i gubitka državne kontrole nad odbranom i spoljnom politikom. Ova percepcija da će članstvo u NATO-u uvući BiH u sukob vjerovatno proizlazi, barem u određenoj mjeri, iz nerazumijevanja kako NATO djeluje, i zablude da je učešće pojedinačnih zemalja članica u vojnoj akciji NATO-a jednako umiješanosti cijele alijanse”, naglasili su.

U ovom istraživanju, kao i u svim prethodnim, glavni negativni faktor među Srbima prema NATO-u su “istorijske traume”, odnosno NATO bombardovanje. Takođe, zabilježena je i veća pragmatičnost, odnosno uvjerenje mnogih Srba da NATO možda nije najbolja opcija, ali da može obezbijediti regionalnu stabilnost.

Zanimljivo je i to da je među Bošnjacima, koji su dosljedno pokazivali snažnu podršku NATO-u kao garantu sigurnosti i stabilizirajućoj snazi ​​u BiH, negativno raspoloženje nešto više u ovom istraživanju.

“Iako ogromna većina Bošnjaka i dalje pozitivno gleda na NATO, to može ukazivati ​​na to da neki počinju dovoditi u pitanje vrijednost alijanse ili ne vjeruju da će pristupanje BiH ikada biti ostvareno. U isto vrijeme, Hrvati su postali pozitivniji prema NATO-u, vjerovatno zbog percipiranih sigurnosnih i ekonomskih koristi od članstva”, istakli su.

Ono što istraživanje pokazuje je da ljudi u BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost, žele regionalnu stabilnost i mir, te vjeruju da NATO može dovesti do takvog ishoda. Primjera radi, NATO misija na Kosovu ima široku podršku u cijelom regionu, uključujući i Srbiju, u kojoj vjeruju da NATO može pružiti zaštitu srpskom stanovništvu.

Ono što je zajedničko za sve dijelove BiH je razočaranost u politiku i bh. političke elite, a kroz fokus grupe mnogo učesnika je iskazalo osjećaj nemoći ili da su izmanipulisani od strane političkih stranaka.

Jedno od pitanja kojim su se istraživači bavili je mogućnost otvaranja većeg prostora među političarima u RS za pro-NATO politike.

“Naše istraživanje pokazuje da je dosta političkih aktera u RS možda spremno da nezvanično prizna pro-NATO stavove, ali ih ne bi ponovili javno. Ipak, rezultati istraživanja otkrivaju značajan pragmatizam i ukazuju da čak i oni koji imaju jake emocionalne rezerve prema NATO-u imaju kapacitet da racionalno procijene potencijalne koristi od članstva”, dodali su.

Iako za političke lidere u RS može biti izazov da se odvoje od sadašnjeg narativa, istraživanje sugeriše da imaju interes da ponude svježu perspektivu u vezi s NATO-om na način koji je prihvatljiviji pragmatičnim interesima njihove izborne baze.

Kada su u pitanju strani maligni uticaji, ispitanici su pružili odgovore u skladu sa svojom etničkom pripadnošću i preovladavajućim političkim narativom. Ukupno gledano, građani BiH najnegativnije gledaju na SAD, Srbiju i Rusiju, s tim da je u RS najnegativniji osjećaj prema Americi, gdje 41 odsto građana ima takav stav. U FBiH najnegativnije se gleda na Rusiju, dok su SAD značajno pozitivnije zastupljene. Zanimljivo je i da je među Hrvatima u određenoj mjeri porastao negativni sentiment prema Americi, a vjeruje se da je rezultat toga retorika Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske, kao i uticaj društvenih mreža.