entitet u dugovima
U Republici Srpskoj čim se dijete rodi dužno je 3.292 KM
“Kod nas se i na odmore ide na kredit, pa odmah vidite poslije ljetnje sezone kako se poveća kreditna zaduženost građana, jer valja otplaćivati”, kaže ekonomistkinja Svjetlana Cenić
Zaduženost stanovništva Republike Srpske kontinuirano raste od početka godine. Pored ukupne zaduženosti stanovnika kod banaka i mikrokreditnih organizacija, u samo nekoliko sedmica Vlada Republike Srpske je donijela odluke kojima će Republiku Srpsku, budžet i njene građane zadužiti za 110 miliona maraka.
Od novorođenčeta, preko djeteta, do radno sposobnih ljudi i penzionera, svaki građanin Republike Srpske dužan je u prosjeku 3.292 konvertibilne marke. Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na kraju prvog kvartala ove godine dug stanovništva je u prosjeku za 43 marke viši, javlja BHRT.
“To je bilo izraženo i prije krize, a naročito sada, tako da je i za neki uobičajen mjesec građanima teško preživjeti bez zaduživanja”, ističe Mirjana Ćuskić iz Helšinskog odbora za ljudska prava.
“Kod nas se i na odmore ide na kredit, pa odmah vidite poslije ljetnje sezone kako se poveća kreditna zaduženost građana, jer valja otplaćivati”, kaže ekonomistkinja Svjetlana Cenić.
Najveći dio duga otpada na banke koje su stanovništvu plasirale 2,8 milijardi. Ukupni krediti u mikrokreditnim organizacijama iznosili su 409,7 miliona maraka.
“Ljudi uzimaju kredite, zadužuju se, sad posebno kako kreće nova školska godina, nabavka ogreva… Poznato je da uzimaju kredite da bi bukvalno se preživjelo, eto”, navodi Jovan Vasilić iz bijeljinskog Udruženja potrošača “Zvono”.
Na pitanje postoje li izgledi da se dug građana smanji, stav ekonomista je jasan.
“Nema tu rješenja, tu kad bude povećan standard građana, manje će se zaduživati, jer će imati svoja sredstva”, naglašava Svjetlana Cenić.
Za sistemska rješenja potrebno je vrijeme, ali i volja, kažu u nevladinom sektoru.
“Mi nemamo jedinstvenu monetarnu politiku, nemamo dakle stabilne ekonomske politike koje će građanima obezbjediti prava”, navodi Mirjana Ćuskić.
I dok građani jedva spajaju kraj s krajem, profitiraju banke. Prema izvještaju Agencije za bankarstvo RS, za prva četiri mjeseca ove godine sedam banaka iskazalo je neto dobit u ukupnom iznosu od 38,7 miliona KM.