U regiji zabilježeno 128 slučajeva zaraze koronavirusom, najviše u Sloveniji

U zemljama regiona do danas je zabilježeno ukupno 128 potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, od čega najviše u Sloveniji, gdje je registrovano 57 oboljelih, javlja Anadolu Agency (AA).

U Srbiji je zabilježeno 19 slučajeva zaraze, kao i u Hrvatskoj. Međutim, prva tri oboljela pacijenta u Hrvatskoj pokazali su negativne testove na virus, potvrdio je ministar zdravstva te zemlje Vili Beroš.

Uz jutrošnja četiri, broj zaraženih u Bosni i Hercegovini povećan je na 11. U Albaniji je zabilježeno ukupno 15 slučajeva, sa jednim smrtnim ishodom.

U Sjevernoj Makedoniji je zabilježeno sedam slučajeva zaraze. Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče izjavio je jučer da u zemlji nije bilo novih slučajeva zaraze korona virusom te da je prvi pacijent koji je potvrđen 26. februara izliječen.

Bolesti odgovaraju niže temperature

Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne i zarazne bolesti u Kantonalnoj bolnici Zenica član je ekspertnog tima pri Kriznom štabu ZDK za praćenje korona virusa. Za Anadolu Agency (AA) govorio je o mjerama koje se poduzimaju za sprječavanje širenja ovog virusa.

Drljević je rekao kako su sve preporuke za suzbijanje širenja virusa Covid-19 aproksimativne.

“Sve preporuke do sada su aproksimativne, vrlo malo preporuka imamo koje su prošle čitav znanstveni krug, gdje su simulirane, dokazivane. Sve što imamo su pretpostavke sa visokim intenzitetom tačnosti. Sve uzimamo u obzir ali ne možemo reći da je nešto tako kako se navodi, jer niko nije 100 posto siguran. Ako je 99 posto nešto sigurno, to i dalje ne znači potpunu tačnost jer ne možemo poduzimati nikakve posebne mjere. Sve mjere su dobrodošle, poput mjera dezinfekcije i izbjegavanja, sve su dobre ali ne možemo sa potpunom sigurnošću reći da su tačne. Pretpostavljamo i nadamo se da će sa višim temperaturama i bolest se smanjivati, da bude sezonska bolest. Sigurni smo da ovoj bolesti odgovaraju niže temperature”, rekao je Drljević.

Drljević je rekao kako se sve radi po protokolima već ustanovljenim i da nema potrebe za širenjem dezinformacija.

“Radimo po svim pravilima struke, posebno kada imamo mali broj bolesnika, onda se sigurno mogu ispoštovati svi protokoli. Moj zadatak je da zaštitim medicinske radnike. Imamo dosta osoba i iz našeg miljea koje od straha ili neznanja projiciraju mišljenja na ovu situaciju”, istakao je Drljević.

Povišena temperatura, suhi kašalj, bolovi u mišićima

Simptomi koji prate oboljenje uzrokovano korona virusom slični su sezonskoj gripi, a indikacija za testiranje nekoga na Covid-19 je ili boravak u područjima na kojima je ustanovljena zaraza ili pak direktan ili indirektan kontakt sa osobama koje su boravile na tim područjima ili oboljele.

“Svi simptomi osim hunjavice su kao kod gripe kada se radi o virusu Covid-19. Ti simptomi su u različitom procentu, većina ima temperaturu, suhi kašalj, iskašljavanje, bolove u mišićima. To su nespecifični simptomi karakteristični za virusna oboljenja. Osnova ovdje je podatak o kontaktu s nekim ko je bio iz ugroženog područja, ili je boravio tu ili je imao indirektan kontakt. Tek kada je to pozitivno, mi onda pregledamo pacijenta i na osnovu simptoma postavljamo mogućnost da bi se moglo raditi o Covid-19, dogovaramo sa epidemiologom uzimanje nalaza i tek onda kada dobijemo nalaze znamo da je sigurno to. Na osnovu kliničke slike ne možemo biti sigurni”, kazao je Drljević.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, korona virus počinje groznicom, praćen suhim kašljem nakon sedam dana može dovesti do gubitka daha tako da je pacijentima neophodan poseban medicinski tretman.

Obustava nastave, restrikcije pri ulasku u zemlje regije

Nastava u bh. entitetu Republika Srpska je obustavljena, kao i u Kantonu Sarajevu, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu te u Distriktu Brčko. Restrikcije pri ulascima u zemlje uvedene su u većini zemalja regije za putnike koji dolaze iz “žarišnih područja”. U zemljama regiona otkazan je niz događaja koji su podrazumijevali okupljanje većeg broja ljudi. Domaći i međunarodni sportski događaji se održavaju bez prisustva publike, iako sportski savezi razmatraju odlaganje većih sportskih dešavanja.