U prodavnicama u BiH i hrana čiji je rok trajanja istekao prije dvije godine!?

Inspektori sanitarne inspekcije i inspekcije za hranu u proteklom periodu su u službenim kontrolama u prometu zaticali proizvode proteklog roka upotrebe najčešće do mjesec dana, što su sporadični slučajevi.

Drastičniji primjer je bilo zamrznuto povrće, odnosno pakovanje od 450 grama proteklog roka upotrebe dvije godine, u količini od 10 komada!?

Samo u Sarajevu u ovoj godini uništeno je sirovina i proizvoda životinjskog porijekla pod nadzorom veterinarske inspekcije u količini od 23 tone.

Ove informacije potvrdila je za Fokus.ba Vildana Brdarić, portparol Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

„U većini slučajeva u momentu kontrole se zateknu proizvodi do nekoliko dana po isteku roka, što je za slučaj lahkokvarljivih proizvoda ozbiljno prekoračenje, s obzirom na potencijalne rizike vezane za ove proizvode. Međutim, treba naglasiti da je u inspekcijskoj praksi  češće sankcionisani prekršaj od proteklog roka, neoznačen rok upotrebe na proizvodu ili nedostatak deklaracije“, rekla je Brdarić.

U ljetnom periodu dodatno je povećana mogućnost da se određeni proizvodi pokvare. U periodu od aprila do septembra, inspekcijski nadzori su intenzivniji, kako planski tako i zbog  povećanog broja zahtjeva, odnosno prijava potrošaća u toplije doba godine.

„Lahko kvarljivi proizvodi životinjskog porijekla, uključujući svježe meso i proizvode od svježeg mesa, ribu, mliječne proizvode od termički neobrađenog mlijeka, svježa jaja i proizvode izrađene od svježih jaja, sladoledi i dr. su proizvodi koji se na tržište stavljaju s označenim rokom minimalnog trajanja od svega nekoliko dana. To su proizvodi koji pogoduju rastu i razvoju mikroorganizama koji dovode do kvarenja, ali i trovanja konzumenata. Rast i razvoj mikroorganizama općenito, ubrzan je u slučaju neodržavanja hladnog lanca, pa i u  vrijeme roka trajanja proizvoda, uključujući i vrijeme čuvanja proizvoda u domaćinstvu“, istakla je naša sagovornica.

Novčane kazne propisane Zakonom o hrani za pravna lica su od 7.500 do 25.000 KM,  odgovorno lice u pravnom licu od 1.250.-2.500 KM  i za fizička lica minimalno 1.250 KM.

„Nadležni inspektor u slučajevima kada u toku inspekcijske kontrole zatekne proizvode isteklog roka trajanja ili što je još češći slučaj, da rok trajanja nije označen na deklaraciji proizvođača ili sama deklaracija nedostaje, na licu mjesta zabranjuje promet i upotrebu takvih proizvoda i nalaže neškodljivo uništenje. Proizvod isteklog roka trajanja, ili bez označenog roka, ili bez deklaracije upoće, ocjenjuje se zdravstveno neispravnim i neprikladnim za ishranu ljudi“, navela je Brdarić.

Iz ove inspekcije upozoravaju građane da proizvodi animalnog porijekla i općenito hrana, bez deklaracija i propisanih oznaka, nije za upotrebu, odnosno smatra se zdravstveno neispravnom i neodgovarajućeg je kvaliteta za konzumaciju, pa istu ne treba kupovati.

„Pored toga, prilikom upotrebe hrane, neophodno je pridržavati se uputa proizvođača o načinu čuvanja, minimalnog roka trajanja, kao i načina upotrebe, pripreme u pogledu termičke obrade i sl. Iako se inspekcijski nadzori provode s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača, nužno je da potrošači budu svjesni rizika u vezi sa hranom koju kupuju. Hranu treba nabavljati u registrovanim objekatima u kojima su ispunjeni higijenski i temperaturni uslovi za promet lahkokvarljivih proizvoda i kupovati proizvode registrovanih proizvođača, koji su pod stalnim nadzorom“, kazala je Brdarić.

I inspektori u RS-u kontrole prodajnih objekata vrše svakodnevno. Za prvih šest mjeseci ove godine prema nalogu republičke inspekcije u maloprodaji je uništeno 744 kilograma hrane koja je neprikladana za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije i isteklog roba upotrebe.

„U najvećem broju slučajeva riječ je o proizvodima koji po svojoj prirodi imaju kraći rok trajanja, kao što su mliječni i mesni proizvodi, osvježavajuća pića i sokovi, konditorski proizvodi i slično. Riječ je o pojedinačnim slučajevima gdje inspektori u pravilu zatiču manje količine hrane, po svega nekoliko pakovanja ili par kilograma, iz razloga što velike količine hrane proteklog roka upotrebe, sami trgovci povlače iz prometa jer na osnovu uredne dokumentacije o otpisu mogu vratiti dio plaćenog poreza“, rekla je Za Fokus.ba Dušanka Makivić, portparol Republičke uprave za inspekcijske poslove RS.

Prema Zakonu o hrani Republike Srpske za stavljanje u promet neispravne hrane predviđena je novčana kazna za pravna lica od 2.000 KM do 10.000 KM, za fizičko i odgovorno lice u pravnom licu od 300 KM do 1.500 KM, te za preduzetnika od 1.000 KM do 5.000 KM.

„Sa nastupanjem visokih dnevnih temperatura u objektima u kojima se proizvodi i prometuje hrana postoji veći rizik od bržeg razmnožavanja bakterija, posebno u namirnicama pogodnim za razvoj bakterija, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, majoneze, jaja, sladoled, kolači sa kremovima i slično. U cilju preventivnog djelovanja praksa inspekcije za hranu, kako republičke, tako i opštinske je da se u ovom periodu intenziviraju kontrole proizvodnje i prometa hrane, a prioritet se daje objektima brze hrane, poslastičarnicama, objektima u kojima se proizvodi sladoled, restoranima, roštiljnicama i sl. Cilj inspekcije je da se pravovremenim preduzimanjem korektivnih mjera otklone nepravilnosti i eliminišu potencijalni rizici za zdravlje ljudi“, zaključila je Makivić.