U Prijedoru ubijeno više od 3.100 civila, traga se za još gotovo 500 osoba

Povodom kolektivne dženaze i ukopa koji će biti upriličeni sutra u Prijedoru o prijedorskim žrtvama ali i suživotu u ovom gradu i borbi za dostojanstvo žrtava govorio je Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka i predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92” ali i bivši logoraš logora Omarska, Manjača i Trnopolja.

“Nakon skoro 27 godina dolazi do ukopa žrtava s Korićanskih stijena. Jako dugo se tragalo za njima iako su postojale informacije i znala se tačna lokacija egzekucije tih bivših logoraša iz logora Omarska, Trnoplje i Keraterm”, izjavio je Duratović.

Nažalost, kako je kazao, trebalo je 27 godina da se dođe do dana kada će konačno naći smiraj njihovi posmrtni ostaci, a porodice imati mjesto gdje će otići i odati dužnu počast.

“U Prijedoru smo registrovali 3.176 ubijenih civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Još uvijek tragamo za blizu 500 ubijenih. Nama je bitan ovaj broj za kojim još uvijek tragamo. Stalno su nam u glavi ljudi koje još uvijek nismo pronašli”, poručio je Duratović.

Nada se da će ipak, svi nestali s područja Prijedora biti pronađeni i dostojanstveno ekshumirani, identificirani i ukopani u narednim godinama.

“Ubijeni Prijedorčani su ekshumirani, govorimo o podacima iz aprila ove godine, na 489 lokacija, koje su najvećim dijelom na području općine Prijedor. Međutim, posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana ekshumirani su i na području deset susjednih općina ali i u susjednim zemljama”, naglasio je Duratović.

Pronalazak preostalih nestalih, dakle, ubijenih Prijedorčana, smatra da je ključno za suživot u ovom gradu u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

“To je trenutno glavni kamen spoticanja u uspostavi nekih skroz otvorenih međuljudskih i međunacionalnih odnosa, pored zabrane obilježavanja bivših logora, pored zabrane o izgradnji spomenika ubijenoj djeci i svim drugim civilima u Prijedoru”, pojasnio je Duratović.

Mišljenja je da je bi sve institucije vlasti, od državnog do lokalnog nivoa, udruženja, a pogotovo Tužilaštvo BiH, trebali uložiti dodatne napore u rješavanju tih pitanja.

“U nekom momenti čini nam se da bi se ipak Tužilaštvo BiH trebalo pokrenuti s mrtve tačke i ne možemo reći da smo zadovoljni sa ovim što oni trenutno rade. Nakon otkrivanja masovne grobnice Tomašica, Tužilaštvo je bilo krenulo, ubrzano se radilo, dolazile su neke nove informacije ali mi danas u ladicama Tužilaštva imamo, dakle, stoje neki predmeti za koje sa velikom vjerovatnoćom i sigurnošću znamo da se na određenim lokacijama nalaze posmrtni ostaci”, izjavio je Duratović navodeći da jako dugo traje proces od davanja informacija Tužilaštvu do samih ekshumacija.

Podvukao je da kao i svi procesi u BiH, i proces suočavanja s prošlošću jako sporo traje.

“Međutim, mi smo u Prijedoru napravili neke male pomake. Prije dva dana smo imali sjednicu Gradskog vijeća gdje je na početku sedmice minutom šutnje odata počast u povodu kolektivne dženaze koja će biti sutra klanjana. Kompletno Gradsko vijeće je na svoj način odalo počast tim žrtvama ali i svim drugim žrtvama u periodu 1992-1995.”, rekao je Duratović.

Smatra da se nešto dešava ali spomenik ubijenoj djeci treba da budu vrata koja će otvoriti proces pomirenja.

Tokom rata u BiH, u Prijedoru je ubijeno 3.176 ljudi, od čega 256 žena i 102 djece.

Stanovnici Prijedora i okolnih sela koji su bili nesrpske nacionalnosti ubijani su, maltretirani, izgladnjivani i zatvarani logore, među kojima su Trnopolje, Omarska i Manjača. Kroz te logore prošlo je više od 30.000 ljudi.