IPA program saradnje: BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori 67 miliona eura

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma o finansiranju za Interreg – IPA trilateralni program saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020 između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine, vrijedan 67.241.552 eura, s tim da će EU osigurati 57.155.316 eura, a preostali iznos od 10.086.236 eura sufinansirat će korisnice programa iz ove tri zemlje, javlja Anadolu Agency (AA).

Cilj ovog programa je povećanje socijalno-ekonomskog rasta putem intervencija u različitim područjima, i to zdravstvene, odnosno socijalne i zaštite okoliša i prirode, te sprečavanja rizika i povećanja razvoja održivog turističkog i poslovnog okuženja.

Programsko područje uključuje 12 županija u Hrvatskoj, 109 općina i Brčko Distrikt u BiH te 10 općina u Crnoj Gori. Interreg IPA Program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 smatra se instrumentom za provedbu, kohezijske politike EU, kao glavnog ulagačkog alata za ispunjavanje ciljeva „Evropa 2020“ i „Strategije Jugoistočna Evropa 2020“.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je Srednjoročni program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2017 – 2019. godine, koji je inoviran u skladu sa sugestijama sa sjednice. Programom su iskazani strateški, opći srednjoročni ciljevi i programi za njihovu realizaciju za 56 institucija Bosne i Hercegovine koje podnose izvještaj o radu Vijeću ministara BiH. Na ovaj način Vijeće ministara BiH slijedi praksu zemalja Evropske unije te bh. razvoj povezuje s principima razvoja iz strategija „Evropa 2020“ i „Jugoistočna Evropa 2020“.

Cilj je, između ostalog, osigurati makroekonomsku stabilnost, unaprijediti konkurentno ekonomsko okruženje i povećati industrijsku konkurentnost, osigurati brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ravnomjeran regionalni razvoj uz povećanje mogućnosti za zapošljavanje, smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, promovirati inkluzivnost u obrazovanju, unaprijediti kulturu i kreativni sektor te zdravstvo, razviti okolišnu infrastrukturu i energetske potencijale, povećati energetsku efikasnost, te ubrzati proces tranzicije i izgradnje kapaciteta.

Ovo je drugi srednjoročni program rada koje je usvojilo Vijeće ministara BiH i predstavlja osnov za realizaciju mjera iz Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o uvjetima prekograničnog prometa opasnog otpada u skladu s Konvencijom o kontroli prekograničnog kretanja opasnih otpada i njihovom zbrinjavanju, čime BiH izvršava svoje međunarodne obaveze preuzete ratifikacijom Bazelske konvencije.

Odlukom se propisuju uvjeti za promet opasnog otpada, što će utjecati na smanjenje prekograničnog prometa i efikasnije upravljanje opasnim otpadom na način koji nije štetan za okolinu. Istovremeno se donošenjem ove odluke štite domaći kapaciteti i pomaže jačanju domaće privrede jer vlasnik opasnog otpada ima obavezu ponuditi ga bh. ovlaštenom subjektu koji raspolaže kapacitetima za tretman ili odlaganje opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način, uključujući olovne akumulatore i olovne legure.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Agencije za sigurnost hrane BiH o provođenju istraživanja o prehrambenim navikama stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 2017 – 2022. godine. Data je saglasnost Agenciji za sigurnost hrane da, u skladu sa metodologijom Evropskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA), organizira i provede istraživanja o prehrambenim navikama stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu od 2017. do 2022. godine.

Agencija za sigurnost hrane BiH zadužena je da pripremi svu potrebnu dokumentaciju i izvrši elektronsku prijavu na tender koji je raspisala EFSA do 30. septembra 2016. godine. Bosna i Hercegovina do sada nije provodila ovakva istraživanja, te ovakvi podaci nedostaju u bazi podataka za procjenu rizika koju je Agencija formirala i redovno je ažurira.

Prvi put su mogućnost prijave na tender dobile i neke zemlje potencijalni kandidati, a među kojima je i Bosna i Hercegovina. Istraživanje bi obuhvatilo tri starosne grupe stanovništva od 10 do 74 godine i provodilo bi se u skladu s propisanom metodologijom EFSA-e. Ovakvo istraživanje je od velikog značaja za svaku zemlju, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu.