U ničijoj zemlji: Boro Topolić se odrekao bh. državljanstva, a Hrvatska ga odbila

Boro Topolić, nekadašnji državljanin BiH, samo je jedna od 3.000 osoba koje trenutno žive u Hrvatskoj bez državljanstva i nekih od osnovnih ljudskih prava.

Te osobe se ne mogu obrazovati, ne mogu ići doktoru, dobiti posao, otvoriti račun u banci, kupiti kuću ili sklopiti brak.

Topolić ima 63 godine, a 40 je proveo radeći i uredno plaćajući sve poreze, nikada ne kršeći zakon. Iz BiH se preselio u Hrvatsku 1975. godine, a dugo godina je radio u brodogradilištima Rijeke i Splita. Jedno vrijeme je bio zaposlen i u Zagrebu. Sada zarađuje vozeći taksi.

Njegova noćna mora počela je u maju 2014. godine kada je pokušao kupiti stan u Zagrebu u kojem je do tada živio plaćajući kiriju. Za to mu je trebalo hrvatsko državljanstvo. Imao je dozvolu za stalni boravak u Hrvatskoj i bh. pasoš.

U Hrvatskoj su ga uvjeravali da će, ako se odrekne bh. državljanstva, dobiti hrvatsko državljanstvo. Prvo je i učinio, ali su ga hrvatske vlasti naposljetku odbile, te je praktično ostao bez državljanstva.

„Nisam mogao vjerovati. To je bila velika uvreda. Saznao sam da sam čovjek bez državljanstva kada sam pokušao otputovati u Srbiju, gdje je moja kćerka trebala roditi. Ali dokumente nisam mogao dobiti i nisam mogao vidjeti svog unuka. U administrativnom uredu su mi stalno postavljali jedno te isto pitanje: zašto sam ja u Hrvatskoj? Mjesec dana poslije dobio sam odbijenicu. U obrazloženju je navedeno da mi je državljanstvo uskraćeno zbog zaštite interesa Republike Hrvatske“, kazao je Topolić.

Tada je već bilo kasno da dobije nazad bh. državljanstvo. U međuvremenu mu je uručen hrvatski pasoš za osobe bez državljanstva. Sa ovim pasošem on može putovati, ali za ulazak u Srbiju potrebna mu je viza.

Topolić kaže da je njegova sreća što će mu priznati penziju naredne godine, iako nema državljanstva.

„Znam da ima ljudi u goroj situaciji od mene“, kazao je.

Upravo u takvoj situaciji našao se Bedri Hoti, jer već 25 godina nije mogao biti prijavljen niti uplaćivati doprinose u Hrvatskoj, a živio je od rada na crno, popravljajući automobile. Nije mogao putovati, a nije se mogao ni oženiti.

Bedri Hoti

Ipak, Hoti je u međuvremenu dobio određena prava i to po konvenciji iz 1954 godine, te će moći za osam godina da aplicira za hrvatsko državljanstvo.

„Sada mi je 56 godina. Kakvu perspektivu ja imam u takvim godinam“, pita se Hoti.

Činjenica je da više miliona osoba širom svijeta živi bez državljanstva, a time i bez nekih od osnovnih ljudskih prava.

UNHCR trenutno provodi kampanju posvećenu ovom problemu. Cilj je do 2024. godine svakoj osobi na svijetu obezbijediti državljanstvo.