Jedna u nizu odluka
U Ljubuškom pokušali prisvojiti državno zemljište, Ustavni sud presudio u korist BiH!
Sudovi u Ljubuškom i Širokom Brijegu djelovali suprotno Ustavu BiH. U nekoliko hercegovačkih općina godinama pokušavaju prisvojiti državno zemljište
Ustavni sud BiH donio je još jednu važnu presudu u kontekstu prisvajanja državnog zemljište u Zapadnoj Hercegovini. Konkretno, radi se o zemljištu na području Općine Ljubuški. Na jučerašnjoj sjednici usvojili su apelaciju Federacije Bosne i Hercegovine odnosno Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Piše: A. DUČIĆ
Utvrđena je povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine, te je ukinuto rješenje Kantonalnog suda u Širokom Brijegu od 4. septembra 2020. godine. Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu koji je dužan da, po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu Ustavom BiH.
O čemu se radi? Općinski sud Ljubuški je donio rješenje od 5. decembra 2016. godine, kojim je na osnovu Odluke o određivanju građevnog zemljišta dozvolio otpis niz parcela iz A listova i upis u A listove novih preciziranih zk. uložaka, te uknjižbu prava vlasništva u B listovima u korist Općine Ljubuški.
U obrazloženju je ovaj sud naveo da su predmetne nekretnine upisane kao državno vlasništvo (kao: „Opštenarodna imovina FNRJ“, „državno vlasništvo-općenarodna imovina-erar“, te „Bosanskohercegovački zemaljski erar“, kasnije “Državni erar kraljevine Jugoslavije“, te nakon toga „Nezavisna država Hrvatska). Imajući u vidu navedeno, ovaj sud se pozvao na Odluku Općinskog vijeća, koja je po mišljenju tog suda predstavljala valjanu osnovu za uknjižbu.
Bosna i Hercegovina i Federalno ministarstvo poljoprivrede podnijeli žalbe protiv navedenog rješenja, koje je Kantonalni sud u Širokom Brijegu odbio 20. juna 2017. godine i potvrdio prvostepeno rješenje.
Treba naglasiti da je Ustavni sud BiH i 2019. godine presudio u korist BiH kada se Državno pravobranilaštvo žalilo na nekoliko presuda nižih sudova u kojima su odbijene njihove žalbe u Mostaru i Širokom Brijegu. Naime nekoliko hercegovačkih općina, a među njima i Općina Čitluk, je donosilo odluke da se državno vlasništvo prisvoji i proglasi općinskim, građevinskim.
Ustavni sud uvažio je tvrdnje Pravobranilaštva da je riječ o državnoj imovini, te konstatirao kršenje zakona kantonalnih sudova.
