U ključnim prioritetima Evropske komisije sadržani svi problemi s kojima se BiH suočava

Nakon što je u maju 2019. godine Bosna i Hercegovina dobila Mišljenje o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji, nije mnogo toga urađeno, ocijenio je u razgovoru za Fenu politički analitičar Haris Ćutahija.

Podsjetio je da Mišljenje sadrži četrnaest ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi poboljšala svoj zakonodavni i institucionalni okvir.

– U ključnim prioritetima sadržani su svi problemi s kojima se naša zemlja suočava, ne samo kada je u pitanju njen evropski put, već i suštinska pitanja koja ćemo morati riješiti radi boljeg života naših građana – dodao je.

Do sada je Bosna i Hercegovina napravila mali pomak, kaže Ćutahija, riješeno je nekoliko tehničkih stvari, dok sva suštinska pitanja ostaju otvorena, a najznačajniji napravljen korak izdvojio je održavanje izbora u Mostaru, što je navedeno u prvom ključnom prioritetu.

Direkcija za evropske integracije već uveliko radi na izradi programa evropskih integracija, a to je dokument koji će odrediti koje sve obaveze ima BiH, te ko je nadležan za šta u procesu do samog momenta pristupanja Evropskoj uniji.

Taj dokument je u suštini rodni list integracijskog procesa svake zemlje koja hoće da bude dio Evropske unije, napominje Ćutahija.

Nadalje, napokon je usvojen i poslovnik Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, ali taj prioritet još nije do kraja ispunjen jer je do sada izostala potvrda EU strane da je ovo pitanje riješeno.

Također, ukidanjem smrtne kazne u Republici Srpskoj, djelomično je ispunjen još jedan ključni prioritet, kazao je.

– Rješavanje ključnih prioriteta koji zahtijevaju ozbiljnu reformu, kao što je funkcioniranje pravosuđa ili borba protiv korupcije nije ni na pomolu jer prosto ne postoji volja i konsenzus, tako da se nameće zaključak da u BiH ne postoji politička volja da se naprave stvarne promjene i da se BiH opredijeli za članstvo u EU, iako sve političke stranke deklarativno potenciraju svoju opredijeljenost. Rezultat je očigledan – odlučna stagnacija Bosne i Hercegovine – podvukao je.

Ipak, naglašava da postoji šansa da BiH dobije kandidatski status 2021. godine, mada to, smatra, neće biti od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu iako će ga bh. političari predstavljati kao veliki uspjeh.

Izrazio je uvjerenje da će Evropska unija u budućem periodu insistirati na rješavanju problema u pravosuđu i da će BiH teško dobiti i kandidatski status bez određenog napretka ili će ga dobiti uz dodatne uvjete.

– Međutim, kandidatski status je samo jedan korak u pristupanju Evropskoj uniji i sam po sebi ne donosi puno. Nama je puno važnije da otvorimo pregovore sa Evropskom unijom o pristupanju što je korak nakon dobivanja kandidatskog statusa, a to će se teško desiti u ovoj situaciji kada ne postoji opći konsenzus o evropskom putu u BiH – stava je Ćutahija.

Podsjeća da će otvaranje pregovora sigurno zahtijevati ozbiljan napredak u postavljenim kriterijima i reformama koje će istinski promijeniti Bosnu i Hercegovinu.

Evropska unija je mnogo puta potvrdila je evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, ali obaveze koje su pred BiH, kaže Ćutahija, moraju se ispunjavati.

– U najbližem susjedstvu možemo vidjeti kako se to radi, posebno u Crnoj Gori. Albanija i Sjeverna Makedonija su u jeku pandemije koronavirusa otvorile pregovore o pristupanju i to je jasan indikator da se proces proširenja ne zaustavlja – zaključio je politički analitičar Haris Ćutahija u razgovoru za Fenu.