tajkunske veze
U jednoj od najsiromašnijih bh. općina za izgradnju vrtića izabran najskuplji ponuđač
Koliko procedura ove javne nabavke obiluje nepravilnostima najbolje ilustruje to, da obavještenje o dodjeli ugovora ni do danas nije objavljeno na portalu javnih nabavki, iako je načelnica opštine Snežana Ružičić ugovor s Jasminom Alagićem potpisala još 27. maja prošle godine
Ni Zakon o javnim nabavkama ni javni interes nisu spriječili načelnicu opštine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri firmi iz Bihaća s jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske. Zauzvrat ova mala opština dobija najskuplji dječiji vrtić u regionu, a građani ostaju bez najmanje 70 hiljada maraka, koliko se moglo sačuvati u budžetu, samo da je procedura javne nabavke provedena u skladu sa zakonom.
Grupa ponuđača sastavljana od tri firme od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona na ovom tenderu nije imala konkurenciju, jer su se njihovi prijatelji u opštinskoj vlasti Jezera dobro potrudili da je eliminišu, piše Impulsportal.
Koliko procedura ove javne nabavke obiluje nepravilnostima najbolje ilustruje to, da obavještenje o dodjeli ugovora ni do danas nije objavljeno na portalu javnih nabavki, iako je načelnica opštine Snežana Ružičić ugovor s Jasminom Alagićem potpisala još 27. maja prošle godine.
Za favorite uvijek ima para
U obavještenju o javnoj nabavci radova na izgradnji vrtića u Jezeru, koje je objavljeno 13. januara 2022. godine, navodi se da je ukupna vrijednost radova procijenjena na 432 197,81 maraka.
Na tender su se javila dva ponuđača. Grupa ponuđača iz Bihaća koju čine firme „Gaus“, „Domoinvest“ i THM“, za ovaj posao zatražila je 497 906,84 maraka.
Znatno nižu ponudu dostavila je grupa ponuđača, predvođena firmom „Zidart“ iz Mrkonjić-Grada. Ova ponuda koja je iznosila 430 190,02 KM odbačena je zbog formalnih nedostataka. Bar tako je navedeno u zapisniku komisije za javne nabavke opštine Jezero.
Kako je komisija konstatovala problem je, između ostalog, bio u tome, što je na poleđini koverte kao ponuđač pošiljalac napisano „Zidart“ d.o.o. Bjelajce 12 a Mrkonjić-Grad, dok je nakon otvaranja koverte utvrđeno da se radi o ponudi grupe ponuđača, u kojoj su osim „Zidarta“ još i „Mig elektro“ iz Mrkonjić-Grada i „Termo-Vent“ iz Kotor-Varoša.
Iako je postojala zakonom propisana mogućnost da od ponuđača bude zatraženo, da u roku od tri dana otkloni formalne nedostatke, to nije učinjeno, pa je ova ponuda odbačena.
Komisija je dalje konstatovala da je cijena jedine preostale ponude znatno veća od procijenjene vrijednosti ugovora i obezbijeđenih sredstava.
Načelnici opštine je zbog toga sugerisano da ili prihvati ovu ponudu, ukoliko je moguće obezbijediti sredstva koja nedostaju, ili poništi proceduru javne nabavke.
Međutim, Zakon o javnim nabavkama u članu 69. jasno propisuje da je ugovorni organ obavezen poništiti postupak javne nabavke u slučaju da su cijene „svih prihvatljivih ponuda znatno veće od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku“.
U slučaju izgradnje vrtića u Jezeru jedina prihvatljiva ponuda je ova koja je, prema zaključku komisije, znatno veća od procijenjene vrijednosti radova.
Načelnici Jezera očito nije palo na pamet da postupi u skladu sa zakonom i tako uštedi bar 70 hiljada maraka javnih sredstava. Dodijelila je posao preskupom ponuđaču.
(Ne) isplati se žaliti
Direktor „Zidarta“ Damir Milić kaže da su od žalbe odustali, iako je kako kaže, siguran da su u ovom postupku javne nabavke oštećeni.
”Mi smo ušli u proceduru žaljenja, ali smo na kraju odustali, pošto se bavimo i stanogradnjom i imamo puno posla, pa smo procijenili da nam to nije neophodno, a iziskuje dosta vremena i truda, iako smo znali da smo mogli da dobijemo ovaj postupak, što nam je rekao i naš advokat“, kaže Milić.
On je potvrdio i da im ugovorni organ nije u skladu sa zakonom dao rok od tri dana da isprave formalne nedostatke.
Treba napomenuti da je čitava procedura ove javne nabavke završena mjesecima prije usvajanja najnovijih izmjena zakona o javnim nabavkama te se na nju odnose izmijenjene zakonske odredbe.
Da se u postupcima javnih nabavki često manipuliše formom nauštrb suštine, mišljenja je i Slobodan Golubović, urednik portala „Pratimo tendere“.
„Često se više pazi na to da li se ponuđač nazvao ovako ili onako na koverti nego šta je stvarni sadržaj koverte. Oni su iskoristili tu grešku ponuđača da bi ga eliminisali“, smatra Golubović.
Istina, Vlada RS je u međuvremenu usvojila odluku kojom će opštini Jezero dotirati dodatna sredstva za izgradnju vrtića.
Međutim, da je u skladu sa zakonom procedura javne nabavke poništena, odnosno da je ponuđaču koji je dostavio nižu ponudu omogućeno da ispravi formalne nedostatke na način kako to zakon nalaže, za dodatnim sredstvima ne bi bilo potrebe.
Ispravke tendera bez obavještenje
Uostalom, prva prepreka mogućoj kokurenciji postavljena je već u samom startu ove javne nabavke.
Nedugo nakon pokretanja postupka ove javne nabavke, već 17. januara, uslijedila je žalba jednog od ponuđača koji je preuzeo tendersku dokumentaciju, zbog čega je došlo do obustavljanja postupka javne nabavke.
Zaključak o obustavljanju postupka javne nabavke donesen je 21. januara. U zaključku se između ostalog navodi i da se „rokovi za dostavljanje ponuda odlažu do daljnjeg, do okončanja postupka po žalbi“.
Međutim, već 25. januara doneseno je i rješenje kojim se pomenuta žalba usvaja.
U rješenju se navodi i da se u skladu s tim mijenja dio tenderske dokumentacije. Rješenje je objavljeno na sajtu opštine Jezero. Međutim, obavještenje o ispravci nikada nije objavljeno na poratlu Agencije za javne nabavke, iako je to bila zakonska obaveze.
Riječ je o žalbi na tendersku dokumentaciju koju je ugovornom organu uputio jedan od ponuđača, koji su preuzeli tendersku dokumentaciju. Firma „FCT“ d.o.o. iz Banjaluke se žalila da je kao uslov za učešće na tenderu zatražen dokaz o izvršenju najmanje jednog ugovora čija je minimalna vrijednost 435 000 maraka. U žalbi je navedeno da u skladu sa zakonom tražena vrijednost ne smije biti veća od ukupne procijenjene vrijednosti javne nabavke za koju se ovakav uslov traži.
Načelnica opštine je 25. januara donijela rješenje kojim se ova žalba usvaja i ono je istog dana objavljeno na sajtu opštine, ali ne i na portalu javnih nabavki.
Ovo je još jedan primjer kršenja principa transparentnosti javne nabavke. Stručnjaci za javne nabavke koje smo kontaktirali smatraju da postoji mogućnost, da je zbog neobjavljivanja obavještenja o ispravkama na Portalu javnih nabavki sužen prostor eventualnoj kokurenciji. Jednostavnije rečeno postoji mogućnost da je neki ponuđač odustao, jer nije na vrijeme bio informisan o izmjeni uslova u tenderskoj dokumentaciji.
Na tendersku dokumentaciju žalio se i ponuđač „Domoinvest“ iz Bihaća. Međutim, 24. januara Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je ovu žalbu odbila. Kao razlog odbijanja navedeno je da žalitelj nije uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5 000 maraka.
Međutim, tek 2. marta načelnica je donijela odluku o nastavku postupka javne nabavke.
Toga dana na Portalu javnih nabavki objavljana je i ispravka obavještenja o javnoj nabavci, tako što je rok za dostavljanje ponuda produžen do 14. marta.
Informacija o izmjenama tenderskih uslova ni tada nije objavljena.
Članom 36 Zakona o javnim nabavkama, koje su u toku ovog postupka bile na snazi, jasno je propisana obaveza ugovornog organa o objavama na portalu javnih nabavki. Čak je precizirano i da sva obavještenja „ugovorni organ može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uslovom da se ta obavještenja ne smiju objaviti prije dana njihovog objavljivanja na portalu javnih nabavki“.
Izmjenama zakona usvojenim u septembru prošle godine rok za objavljivanje je sveden na 30 dana od zaključenja ugovora o javnoj nabavci.
Neraskidive veze
Put favorizovanim firmama Jasmina Alagića i njegove supruge do novog unosnog posla tako je širom otvoren, bez mogućnosti konkurencije.
Ipak, radi se o ponuđaču s vrlo moćnim pokroviteljstvom zahvaljujući rođačkim i poslovnim vezama, kojima su se svojevremeno bavila i nadležna tužilaštva u Unsko-sanskom kantonu. U posebnom fokusu su bili poslovi koje je Alagić sklapao s tadašnjim gradonačelnikom Bihaća Hamdijom Lipovačom. Nakon što mu je u politici krenulo „nizbrdo“ i sam Lipovača se odlučio više posvetiti biznisu. Na zvaničnom sajtu kompanije “Integral inženjering“ iz Laktaša, on se navodi kao direktor predstavništva ove firme u Bihaću. O vezama Integrala s vrhom vlasti RS suvišno je bilo šta reći.
U svakom slučaju, upitna je i sama cijena izgradnje vrtića čiji je kapacitet predviđen za dvadesetpetoro djece. U poređenju s cijenama po kojima su izgrađeni mnogo veći vrtići širom RS, jasno je da se radi o preskupom projektu. Na to su upozorili i stručnjaci iz građevinskog sektora koje smo kontaktirali, uz napomenu da je za vrtić u Jezeru opština obezbijedila zemljište koje je već u njenom vlasništvu, što bi cijenu s obzirom na veličinu objekta trebalo učiniti znatno nižom.