U HNK educirano osam hraniteljskih porodica
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu do sada je educirano osam hraniteljskih porodica, a još osam ih je spremno za sljedeću edukaciju.
Riječ je o ‘novim’ porodicama u kojima do sada nisu bila smještena djeca i gotovo svaka od njih je pružila dom jednom djetetu, kazala je u razgovoru za Fenu pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i jedna od trenerica hraniteljskih porodica Janja Milinković.
Naglasila je da su prezadovoljni hraniteljskim porodicama i ozbiljnošću s kojom su te porodice pristupile ovom procesu.
Osim hraniteljskih porodica, educiraju se i stručnjaci centara za socijalni rad.
– Koliko nam je bitno da se educiraju hranitelji, toliko nam je bitno da imamo i educirane stručnjake za primjenu Zakona o hraniteljstvu u FBiH, jer to je novi zakon, novi procesi i postupci – pojasnila je Milinković.
Prema odredbama novog zakona, kako je kazala, mora se raditi i s biološkim porodicama, što do sada nije bila praksa.
– Bez obzira je li dijete putem sudske odluke ili na neki drugi način privremeno oduzeto biološkoj porodici jer je bilo u stanju zapuštenosti ili zanemarenosti, ili je dijete zaista ostalo bez roditelja pa ima potrebu da se smjesti u hraniteljsku porodicu ili dadne na posvojenje, mi moramo raditi s biološkim porodicama, pokušati ih ojačati i osnažiti. Ukoliko se radi o privremenoj smještaju djeteta u hraniteljsku porodicu, trebali bismo raditi na tome da dijete što prije vratimo njegovoj biološkoj porodici ako za to postoje uslovi, ali tek nakon osnaživanja te porodice – pojašnjava Milinković.
Bez obzira da li se dijete vraća u biološku porodicu ili ne, kazala je, zadatak stručnjaka u budućnosti je da biološke porodice uključi u postupak edukacije i osnaživanja kako bi ih pripremio za svakodnevni život.
Dodala je kako se dosta toga uradilo i na projektu transformacije dječjeg doma, napominjući kako to ne znači da će domovi biti zatvoreni, nego da će se u njima oformiti razni servisi, raditi prevencija te organizirati dnevni centri.
Po njenim riječima, radi se na pripremama za prihvatnu stanicu za djecu zatočenu u prosjačenju i skitnji, za malodobnu majku i dijete koja bi tu bila smještena do šest mjeseci starosti djeteta kako bi ojačala da sama skrbi o svom djetetu, na pripremi centra za djecu s invaliditetom i drugo.
Naglasila je kako za odgojni centar u kojem bi se radila prevencija vršnjačkog nasilja, odnosno poremećaja ponašanja kod djece, imaju već planirana sredstva i da bi se on opremio uz pomoć UNICEF-a.
– Puno toga smo napravili u praksi, međutim Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti je trenutno u skupštinskoj proceduri i očekujemo da bi on trebao biti na dnevnom redu Skupštine HNK na sljedećoj sjednici. Tim zakonom je predviđen i ovaj dio koji se odnosi na hraniteljstvo, predviđeni su novi servisi i kad on bude usvojen onda nas ništa neće sprječavati da to zakonski završimo – zaključila je Milinković.
Za neke servise je već sve pripremljeno tako da bi se oni mogli realizirati već po usvajanju zakona, dodala je, naglasivši kako svi oni neće biti otvoreni isti dan i isti mjesec jer za sve to treba osigurati kadar, kao i opremu i prostor.
Inače, UNICEF u BiH, u saradnji s nadležnim ministarstvima, relevantnim nevladinim organizacijama i uz podršku Evropske unije, implementira program “Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica” pod sloganom “Svako dijete treba porodicu”.
Opšti je cilj programa osigurati da djeca bez roditeljskog staranja, djeca koja su pod rizikom od odvajanja od porodice i djeca s poteškoćama u razvoju, uživaju jednaka prava kao i sva druga djeca.
