U FBiH planirano proširenje kapaciteta u kazneno-popravnim zavodima

Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine u ovoj godini nastavlja aktivnosti na rekonstrukciji novog paviljona u Kazneno-popravnom domu Zenica, izgradnji dodatnih objekata u Odgojno-popravnom domu Orašje kao i na proširenju Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo, izjavio je federalni ministar pravde Mato Jozić, javlja Anadolu Agency (AA).

Jozić je danas u Sarajevu održao godišnju konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate rada ministarstva u 2017. i planove za ovu godinu.

Programske aktivnosti Federalnog ministarstva pravde za 2017. godinu odvijale su se u okviru najvažnijeg Strateškog cilja – pružanje doprinosa u uspostavljanju i održavanju efikasnog i koordinisanog sistema pravde koji je odgovoran prema svim građanima BiH i potpuno usklađen sa EU standardima.

U okviru sektora za izvršenje krivičnih sankcija Federalno ministarstvo pravde je tokom 2017. godine uložilo napore za smanjenje broja osuđenih osoba koje čekaju na upućivanje na izdržavanje kazne zatvora zbog ranijeg nedostatka smještajnih kapaciteta.

“Trenutno se u kazneno-popravnim zavodima nalazi 1.998 osoba, od čega 365 pritvorenika i 1.633 osuđenih. Oni su smješteni u sedam kazneno-popravnih zavoda. Od tih sedam, šest je poluotvorenog tipa, a to su Orašje, Tuzla, Busovača, Sarajevo, Mostar i Bihać, i imamo zatvoreni tip kazneno-popravnog zatvora u Zenici”, rekao je Jozić.

Poteškoće u KPZ Sarajevo, kako je kazao, riješili su dovođenjem novog direktora, s kojim su poduzeli nove mjere, rasteretili pritvor i oslobodili 90 mjesta za pritvorene osobe u Zenici.

Istakao je da je putem IPA fondova u ovoj godini predviđena izgradnja novog paviljona u KPZ Zenica, te izgradnja dodatnih objekata u Odgojno-popravnom domu u Orašju. Vezano za proširenje kapaciteta u zatvorima, radiće se i na rasterećenju prostorija u KPZ Sarajevo izgradnjom zgrade zatvora na Igmanu.

“Gradimo novi paviljon za 282 osuđenika u Zenici. U Orašju se radi dvorana, učionica i radionica za maloljetnike koji se nalaze na izdržavanju kazne u Odgojno-popravnom domu Orašje. Takođe, sa Evropskom komisijom (EK) smo pokrenuli aktivnosti da do polovine ove godine sredstva iz IPA fondova iz 2017. godine budu operativna za izgradnju Kazneno-popravnog zavoda u Sarajevu. On bi se gradio na Igmanu, a prostor gdje se sada u Sarajevu nalazi Kazneno-popravni zavod bi bio oslobođen pravosuđu Kantona Sarajevo. To je u dogovoru sa EK i Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem”, rekao je Jozić.

IPA akcioni dokument koji sadrži finansijski zahtjev za KPZ Sarajevo usvojen je 2017. godine od zvaničnog Brisela, a na ljeto se očekuje ratifikacija tog atka od BiH. Nakon što akt bude ratifikovan i pribavljena sva dokumentacija, slijede ostale aktivnosti koje poduzima Delegacija EU.

Ukoliko sve bude realizovano u planiranim rokovima, iz Ministarstva pravde vjeruju da bi se početkom 2019. godine moglo početi s radovima na izgradnji KPZ Sarajevo.

Istakao je i da je sektor za izvršenje krivičnih sankcija oblast koja se od 1998. godine nije značajno mijenjala u zakonskim okvirima.

Kazao je i da su centraliziranjem javnih nabavki uštedili šest miliona konvertibilnih maraka, koje će biti usmjerena na poboljšanje materijalno-tehničkih uslova u kazneno-popravnim zavodima.

“Nadamo se da ćemo u ovoj godini nastaviti s izgradnjom kazneno-popravnog zavoda u Mostaru. On je već bio u investicionim ciklusima i tu bi značajna sredsta trebala odvojiti”, dodao je Jozić.

Istakao je da je sa EK je dogovoreno da se izvrši i digitalizacija i umrežavanje kazneno-popravnih zavoda u svjetlu sigurnosti kako stražara tako i osuđenih osoba.

U okviru sektora pravosuđa radilo se na izradi propisa vezanih za stečaj, izrađen je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od nasilja u porodici i drugi zakoni.

Takođe je pripremljen i tekst nacrta zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca FBiH.

Iz Ministarstva pravde FBiH istakli su da su se provođenjem aktivnosti nadzora za osobe koje izdržavaju kaznu kućnog zatvora putem elektronskih narukvica ostvarile značajne uštede novca od 40 posto u odnosu na sredstva koja su se izdvajala za osobe koje izdržavaju kaznu zatvora.

Navode da su u realizaciji planiranih aktivnosti mogući određeni problemi i rizici, a koji se odnose na usvajanje budžeta FBiH te nedostatka ljudskih kapaciteta u organizacionim jedinicama ministarstva.