U borbu protiv gradnje malih hidroelektrana u BiH pridružio se i Leonardo DiCaprio

Globalnom apelu upućenom Federaciji Bosne i Hercegovine da trajno zabrani gradnju malih hidroelektrana i zaštiti posljednje slobodne evropske rijeke pridružio se i poznati glumac Leonardo Di Caprio, koji je već godinama aktivan kao okolišni aktivista.

Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine podržavaju Koaliciju za zaštitu rijeka BiH, te apeluju na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) – Premijera Vlade FBiH gospodina Fadila Novalića, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije i Parlament FBiH – da se Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH – koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio 23. juna 2020. godine – hitno implementira u cijeloj FBiH, bilo izmjenom postojećeg zakonodavstva ili donošenjem novih propisa kojim bi se momentalno zabranila i spriječila daljnja nekontrolisana gradnja MHE u FBiH. U slučaju da Vlada FBiH ne postupi po ovom Zaključku, odnosno Parlament FBiH isti ne usvoji u formi posebnog zakona, nastavit će se sa ugrožavanjem hiljade kilometara toka divljih rijeka, kvalitete života lokalnih zajednica, prava na pristup pitkoj vodi, turističkog potencijala zemlje, kao i prirode i divljih životinja koje ovise o zdravim vodotocima.

„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da svojim primjerom postane prva u Evropi po zaštiti netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu“, rekao je Barney Long, viši rukovodilac za zaštitu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation.

„Ohrabrio nas je skorašnji Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje MHE kojim se štite rijeke, ali da bi to zaista urodilo plodom, sada se mora preinačiti u zakon. U suprotnom, MHE će nastaviti da nanose nepopravljivu štetu živom svijetu koji ovisi od slatke vode i ljudima koji tu žive, što će promijeniti ravnotežu ovih ekosistema koji doprinose ukupnom zdravlju naše planete“, rekao je.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu. Balkanske rijeke – poznate i kao „plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

Balkanske rijeke se i dalje suočavaju sa naletom izgradnje MHE, uključujući zaštićena područja, uz planove da se izgradi 3.000 brana u regiji. Brane sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE uništava se okolna šuma i ugrožavaju životinje koje tu žive. Prema stručnjacima za slatkovodne ribe, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.