U Bihaću obilježena 75. godišnjica AVNOJ-a: Ponosni smo na naš antifašizam

Gradska uprava zajedno sa SABNOR USK-a, UABNOR-a Bihać i Ligom antifašista Jugoistočne Evrope organizovala je svečanu akademiju povodom 26. novembra i 75. godišnjice od Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanosti su prisustvovali brojni poštovaoci Jugoslavije i antifašističkih tekovina iz zemlje i regiona, a kako je istaknuto ovaj događaj predstavlja vrlo značajan datum za noviju historiju Bosne i Hercegovine, kada su udareni temelji njene cjelovitosti i otvorenosti za sve narode i narodnosti.

“Ponosni smo na našu historiju i tradiciju antifašizma. Ono na čemu treba da ustrajemo u budućem periodu, jesu sve one vrijednosti koje proizilaze iz tog vremena bratstva, jedinstva, slobode i jednakosti. Ovaj grad je ponovo bio na udaru fašizma u periodu od 1992. do 1995. godine i bilo smo opkoljeni, ali zahvaljujući zajedničkoj borbi Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostali, uspjeli smo da se odbranimo i sačuvamo vrijednosti koje su baštinite u bivšoj državi. Mi treba da budemo snage koje će vrijednosti slobode, ravnopravnosti i zajedničkog života ponovo vrednujemo i zajednički gradimo Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik grada Bihaća, uputivši čestitke povodom Dana državnosti.

U otporu fašizmu Bihać je bio jedna od svijetlih tačaka Europe, koja je u to vrijeme gotovo sva bila pod čizmom fašističke Njemačke. Bihaćka republika koja je u to vrijeme nastala, posjedovala je teritoriju veličine današnje Belgije i Holandije, na kojoj je u vrlo kratkom vremenu tadašnja vlast stvorila elemente za nastanak Jugoslavije. AVNOJ je bio temelj jedne nove moderne i federativne države u kojoj je jednakost i ravnopravnost bila osnovna postavka. Upravo zbog toga je ovo događaj od izuzetnog značaja za današnju BiH, jer svjedoči njenu državnost i integritet.

“Ovih dana sam imao priliku da obiđem dva vrlo značajna grada. Najprije sam bio u Mrkonjić Gradu u kojem je bilo nekoliko hiljada ljubitelja Bosne i Hercegovine koji njeguju vrijednosti ZAVNOBIH-a, te sam nakon toga bio u Jajcu u kojem sam imao priliku svjedočiti prisustvu više hiljada antifašista koji su obilježili Drugo zasjedanje AVNOJ-a i danas sam ovdje u Bihaću na obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma moderne bosanskohercegovačke historije. Pozivam sve one koji mogu da utiču i djeluju na promjene u ovoj zemlji, da u svom svakodnevnom radu pokušaju primjene elemente i vrijednosti antifašističke borbe u periodu Drugog svjetskog rata. Ništa manje nije vrijedna ni ova zadnja borba kada smo doživjeli još jednu fašističku agresiju na BiH koja je dovela do velikih gubitaka”, kazao je Bakir Nakaš, predsjednik SABNOR-a BiH.

Prema riječima Dževada Kardaša, sekretara Saveza antifašista i boraca NOR-a Unsko-sanskog kantona, Bosna i Hercegovina ima budućnost samo pod uslovom da se stane u kraj nastojanjima reanimacije fašističkih ideja i pokreta koji žele da je razbiju.

“Drago nam je što je ovaj datum obilježen na ovako jednom velikom nivou i što su na ovu svečanost došle sve delegacije antifašista iz cijele bivše Jugoslavije. Mi antifašisti se borimo za građansku i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, koja je zemlja svih njenih naroda bez obzira na vjeru i naciju i samo kao takva ona može da opstane”, rekao je Kardaš.

Sva tri zasjedanja AVNOJ-a su veoma značajna za Bosnu i Hercegovinu, jer svjedoče njenu državnost i postojanje u granicama u kojima se i danas nalazi. Značajan je i sa stanovišta tendencija određenih fašističkih ideologija koje ponovo žele da je podijele, a ovakvi skupovi, kako kaže Ibrahim Durmo član glavnog Odbora SABNOR-a BiH, pokazuju da ljudi žele živjeti skupa i da ne žele međuentitetske podjele i razgraničenja.

“Ove manifestacije proizilaze iz naroda, koji traži samoupravljanje koje je bilo i glavno obilježje bivše države koja je običnom čovjeku pružila određena prava i mogućnosti. Bosne i Hercegovine će biti onoliko koliko to narod bude želio i smatram da su ove radikalne ideologije, koje našu domovinu žele pripojiti Srbiji i Hrvatskoj, neodržive i da će to uskoro proći, jer se narod vraća toj ideji i u tom kontekstu ja vjerume u opstanak Bosne i Hercegovine i njenu svijetlu budućnost”, istakao je Durmo.

Slovenac Bojan Pahor, Fahrudin Salihbašić iz Bosne, Nenad Bjeloš iz Srbije i Mojca Koletnik iz Austrije, ističu da različite nacionalnosti ne utiču na njih niti ih sprječavaju da se zajedno druže i vole. Proputovali su velik put kako bi došli u Bihać i obilježili ovaj značajni datum.

“Prvo smo bili u Mrkonjić Gradu gdje smo obilježili isto jedan vrlo značajan datum a to je zasjedanje ZAVNOBIH-a, zatim smo u Jajcu obilježili Drugo zasjedanje AVNOJ-a i danas smo došli u Bihać kako bi obilježili godišnjicu Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Došli smo da promovišemo istu onu ideju koja je postojala u tom vremenu. S nama su tu potomci ljudi koji su bili učesnici NOB-a (narodnooslobodilačkog rata) i oni su pravi antifašisti koji njeguju ideju bratstva i jedinstva, da zajedno odamo počast tekovinama na kojima su udareni temelji današnje BiH”, kazao je Bjeloš.

Mojca Koletnik je potpredsjednica Saveza Koruških partizana Austrije došla je, kako kaže, da oda počast ideji antifašizma za koju vjeruje da može pobijediti današnje radikalne ideje desnice koja je u posljednjih nekoliko godina u Europi uzela maha.

“Mislim da bi narod nekadašnje Jugoslavije opet trebao da se ujedini, ali očigledno to nekima nije u interesu pa koče takve ideje. Treba malo proći vremena da nacionalizam, kojeg ima širom Evrope, malo splahne”, kaže Mojca.

Čestitajući 75. rođendan AVNOJ-a, predsjednik lige antifašista jugoistočne Europe Hakija Abdić, istakao je kako je AVNOJ vizija budućnosti Bosne i Hercegovine, na kojoj moderna Europa pokušava da izgradi svoju europsku zajednicu.

“Koliko god je AVNOJ važan za stvaranje moderne Bosne i Hercegovine, on je isto toliko značajan i za nastanak svih današnjih država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije. Upravo zbog toga je AVNOJ naša zajednička tekovina i vizija za budućnost. Nemamo pravo odreći se AVNOJ-a jer bi se time odrekli i naše današnje države”, poručio je Abdić, dodavši kako bi se granice između nekadašnjih jugoslavenskih država trebale prelaziti slobodno.